Iako se čini da dobro posluju, osobito u blagdanskom razdoblju kada je potrošnja na najvećoj godišnjoj razini, većina trgovačkih centara u Zadru u stvari jedva posluje, a mnogima prijeti masovno otpuštanje radnika, pa čak i zatvaranje.
Podatke o prodaji koju većina shopping centara naravno krije ‘‘kao zmija noge’’ nemoguće je dobiti, ali iz razgovora sa veletrgovcima iz tvrtki koje opskrbljuju trgovačke lance, jasno je da su mnogi’’„na rubu’’ isplativog poslovanja.
- Većina trgovačkih centara u Zadru naprosto životari. To se najbolje vidi po fizičkom prometu, odnosno popunjenošću trgovina. Dovoljno je vidjeti samo vanjska parkirališta i sve je jasno. Tamo gdje nema automobila, gdje nema protoka ljudi, nema niti velikoga prometa. Drugi je pokazatelj opskrba koja je znatno manje intenzivna nego prije. Dosta robe ostaje u skladištima, pa se trgovci raznim ‘‘akcijama’’ dovijaju kako da se riješe zaostale robe i stvore mjesta za nove artikle.
- Treći, možda i najsigurniji pokazatelj je odjel sa svježim mesom. Ako na tome odjelu nema protoka kupaca, ako meso ostaje po nekoliko dana i prodaja je slaba, budite uvjereni da taj centar ima slab promet. To vam voditelji trgovačkih centara nipošto neće priznati, ali stanje je daleko od dobroga - tvrdi jedan zastupnik splitske tvrtke za distribuciju raznih roba, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman.
U Zadru ima posla za svega dva do tri velika trgovačka centra poput Interspara i Kauflanda koji su za sada najbolje pozicionirani. Neke robne centre poput Lidla do sada su spašavale vlastite robne marke, druge poput Konzuma uvezanost s vlastitim prehrambenim tvrtkama. Najam prostora drugim trgovinama poput Mercatora, povoljnije cijene na veliko kao u Metrou, bili su također način preživljavanja, ali previše je konkurencije na jednomu mjestu i u toj igri netko mora izgubiti - tvrdi naš sugovornik dodajući kako osim jednoga ili dva centra koji kako-tako posluju tijekom čitave godine, ostali rade dobro samo preko ljeta, za vrijeme turističke sezone.
Na pad prometa utjecala je i ekonomska kriza koja je u Hrvatskoj dovela do smanjenja potrošnje što izravno utječe na smanjenje broja radnih mjesta. Zbog toga se može vidjeti kako u centru od dvadesetak blagajni rade samo jedna ili dvije, roba stoji naslagana među policama jer nedostaje radnika. U takvim su uvjetima i menadžeri izvrgnuti strahovitom pritisku uprava da naprave neko čudo. A čuda nema jer je vrijeme napuhanoga blagostanja - prošlost.
Prvi je bio Zeleni centarZadar je, s obzirom na veličinu i broj stanovnika, jedan od gradova s najvećim brojem trgovačkih centara u Hrvatskoj. Posljednjih su godina nicali kao gljive nakon kiše, ali prije petnaestak godina situacija je bila sasvim drugačija. Prvi veliki trgovački prostor bio je Zeleni centar u kojemu je kasnije otvoren Elektropromet, pokraj kojega je kasnije otvorena Billa. U isto vrijeme otvoren je i supermarekt Plodina na Biogradskoj cesti i Sarag na Gradskoj tržnici. I to je bilo sve, ostalo su bile manje trgovine i samoposluge. Od tada se broj stanovnika nije toliko povećao niti je kupovna moć narasla toliko da bi progutala deset do petnaest trgovačkih centara. |
Boom zatvaranjaSve je više zatvorenih poslovnih prostora u Trgovačkom centru na Relji, u Callegru su nedavno ispražnjeni praktično svi poslovni prostori osim jednoga, propao je Pevec, davno je zatvorena Billa, male trgovine na Poluotoku masovno stavljaju ključ u bravu, a možda je najviše znakovita slika u prizemlju javne garaže na bivšem TIZ-u: tamo od dovršenja zgrade, osim Tifonove crpke, nije otvoren niti jedan novoizgrađeni poslovni prostor. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....