Ovogodišnja manifestacija „Karnevalsko vrime“ sa zabavnim sadržajima posvećena je maškarama i karnevalskoj tradiciji, ali je sa svojom karnevalskom temom Pasograd ponudila i više od toga. Jučerašnja panel rasprava posvećena problematici kućnih ljubimaca u Zadru bila je prva takva u javnom prostoru, jer su se u Kneževoj palači u isto vrijeme i s istim razlogom našli ljudi koji sa svojim strukama i aktivnostima promiču unaprjeđenje zaštite životinja u Zadarskoj županiji.
„Osnivanje Koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja Zadarske županije KOORA bio je prvi veliki korak. Sve službe i institucije koje zakonski pokrivaju ovo područje, od komunalnih redara do policije, sada imaju koordinacijsko tijelo. No, naše sklonište za napuštene pse nije trajno rješenje, ono je privremeni dom“, kazala je voditeljica ovog radnog odbora Lana Kira Mišurac otvarajući raspravu. Uz Mišurac iz KOORA-e panelisti su bili veterinar Veterinarske stanice Zadar Darko Morožin, direktor Pet Cluba Zadar Željko Komadina, ravnatelj ustanove Natura Jadera i predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić i direktorica zadarske Turističke zajednice Iva Bencun. Na „tapetu“ su bila pitanja udomljavanja životinja, sterilizacije, čipiranja, odnosa čovjeka i divljih životinja koje sve češće i izravnije djeluju u neposrednom urbanom okolišu, očuvanja ekosustava, zdravstvenih i drugih potreba kućnih ljubimaca, odgovornosti vlasnika, a na kraju i mogućnosti stvaranja te brendiranja Zadra kao pet friendly destinacije.
„Zadnjih desetak godina vidljiva je promjena odnosa prema kućnim ljubimcima. Nekad su psi bili čuvari kuće i dvorišta, a sada su članovi obitelji“, istaknuo je veterinar Morožin navodeći nove generacije Zadrana kao zaslužne za tu promjenu percepcije životinja. „Ostaje problem“, dodao je, „osvještavanja nužnosti sterilizacije. Ne smije se dogoditi da azil za životinje bude prihvatilište zbog nesavjesnog postupanja vlasnika koji ne steriliziraju pse“. O istoj temi govorio je Komadina koji unazad 31. godinu, koliko postoji Pet Club, prati te promjene u društvu.
„Držanje i briga o psima prije tri desetljeća i danas su kao nebo i zemlja. Psi i mačke došli su na razinu članova obitelji o kojima brinemo ljubavlju. Biraju se hrana, poslastice, igrače i sve drugo što je potrebno za uravnoteženi razvoj našeg kućnog ljubimca, a pritom mogu dobiti savjete i pomoć“, rekao je Komadina navodeći statistiku koja Zadar potvrđuje kao naprednu sredinu kada je riječ o štićenju ljubimaca. Dok su u ostatku svijeta psi četiri mjeseca godišnje pokriveni sredstvima protiv nametnika, u Zadru je ta pokrivenost gotovo šest mjeseci. No riječ je o kućnim ljubimcima o kojima se, također je rečeno, gotovo 100 posto vlasnika brine najbolje što može, dok pitanje štićenja jadnih životinja koje lutaju bez brige i zaštite – još uvijek ostaje otvoreno. U tom kontekstu predsjednik županijske Lovačke zajednice Perić ukazao je na postojeći problem.
„Lovci su oni koji održavaju zdravu populaciju. Moramo shvatiti da nisu životinje nama uzele životni prostor, nego mi njima, pa je normalno da će unutar urbanih prostora dolaziti do susreta ljudi i životinja. Takvih će događaja biti sve više, pa postoji razlog za oprez, ali suživot mora postojati“, ukazao je Perić na aktualne susrete životinja i ljudi u naseljenim mjestima. Također treba shvatiti kako su od davnina ljudi i životinje, posebno psi i mačke, vezani jedni na druge, ali su u međuvremenu životinje socijalno evoluirale u potpunosti se podređujući potrebama i navikama svojih vlasnika. Ostaje da i ljudi – kao cjelokupna zajednica i društvo – također uvaže sve potrebe životinja i kućnih ljubimaca iz svog doma i okruženja. I to bilo da je riječ o cijepljenju i čipiranju, odnosno punom uvažavanju prirodnih zadanosti i ponašanja životinja vezanih uz klimatska područja i slično. Društvena je nužnost shvaćanje i svjesno prihvaćanje odredbi iz Zakona o zaštiti životinja bez primisli da je riječ o nepotrebnom ili nužnom zlu, odnosno da je riječ o izrazu ljubavi prema ljubimcima, životinjama i svemu živom što nas okružuje.
„Postoje i kazne za one koji odbijaju ono što smo kao zajednica prihvatili i usvojili. Aktivnosti na društvenim mrežama, aktivizam i osvješćivanje ljudi su dobre stvari, ali samo kazne imaju pravi učinak. Ljudi se neće preko noći promijeniti“, zaključio je Komadina govoreći o zakonom zabranjenom napuštanju životinja, kao i zakonskoj obavezi mikročipiranja. Problemi tu ne prestaju, nego se prenose na sezonske posjetitelje i goste na destinaciji koji vrlo često hrane mace i tako ih naviknu na dom. No kada turisti odu, mace ostaju same i nitko se o njima više ne brine. A onda dođe jesen i kvartovi i naselja su puni novih mačića – tako po prilici izgleda svaka turistička sredina nakon ljetne sezone. Kako u takvom ambijentu – bez kontrole udomljavanja i uzgoja životinja, ili bez plaža za pse – od Zadra stvoriti pet friendly destinaciju? – bilo je pitanje za direktoricu Bencun.„Imamo objektivan problem nedostatka plaža za pse, ali i manjak restorana koji primaju kućne ljubimce. Turistička zajednica ne može podizati takvu infrastrukturu, ali uvijek nastojimo biti korisni“, kazala je Bencun, a sama rasprava ilustrirana je činjenicom kako je Falkensteiner Hotel pet friendly turistički objekt, dok većina vlasnika apartmana bezrazložno odbija primiti goste sa psima i macama.
„Sve što trebaju turisti kada je riječ o kućnim ljubimcima, trebamo i mi. Pitanje infrastrukture je pitanje naših potreba, i to od plaža i restorana do čuvalica i azila“, još je poručila Mišurac. Na kraju panel rasprave organizirana je tombola na kojoj su svi posjetitelji za simbolički iznos od zadarske Turističke zajednice dobili poklon vrećice s prigodnim ukrasima za Dan zaljubljenih. Raspravu je u Kneževoj palači angažirano i duhovito moderirao Ivica Štorić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....