Policija upozorava građane da ne nasjedaju prevarantima. Pita li se tko, otkud lopovima naši podaci, gdje je procurilo?

Branimirova obala u Zadru, petak oko podne. Dvoje devedesetogodišnjaka, bračni par sa zadarskog područja, potpomognuti štakama, u panici čekaju bijeli kombi kako bi isporučili 9 tisuća eura zbog sina koji živi u Americi, a za kojega im je to jutro javljeno da je teško stradao, da ga čeka operacija za koju treba određeni novčani iznos hitno uplatiti, inače će mu morati amputirati nogu. Dojavljivači su točno znali koja su njihova imena, kako im se zove sin, u kojemu kvartu u Americi živi, uglavnom, baratali su svim podacima što im je pomoglo da stvore paniku kod starijih ljudi i zavaraju ih. Kombi je došao, vrata su se otvorila, novac je nestao, a stari ljudi su prevareni. Totalni šok...

Ovo se u Zadru dogodilo dan nakon što se zadarska policija pohvalila da su proveli opsežno kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjim državljaninom Sjeverne Makedonije i 22-godišnjim hrvatskim državljaninom koje se sumnjiči za kaznena djela prijevare koja se počinili sa zasad nepoznatom muškom osobom, u cilju pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi dovodeći u zabludu osobe starije životne dobi na području Zadra.

Krajem siječnja i početkom veljače ove godine, nazvali su oštećene osobe u dobi od 81, 64 i 85 godina na kućne telefone te im se lažno predstavili kao liječnici. U daljnjoj komunikaciji doveli su ih u zabludu tražeći od njih novac, u iznosu većem od 60 tisuća eura, za potrebe hitnog operativnog zahvata zbog prijeloma noge i daljnjeg liječenja, njihovih najbližih članova obitelji. Pod uvjerenjima da se uistinu radi o potrebnim operativnim zahvatima, oštećeni su im istog dana na dogovorenim adresama predali dio traženog novca.

Tijekom kriminalističkog istraživanja, policijski službenici su proveli potrebne dokazne radnje kojom prilikom je kod osumnjičenih osoba pronađen novac te dva mobilna telefonska uređaja, a obojica osumnjičenika predani su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske.

Prijevare njihovim uhićenjem nisu stale već su se dalje nastavile, što znači da se radi o dobro organiziranoj skupini koja na vrlo drzak način i dalje pljačka starije građane koristeći se podacima koje o njima znaju.

I na ovom mjestu bi se sada željeli zaustaviti. Naime državni aparat preko policije uglavnom djeluje tako da apelira na građane na potrebu samozaštitnog ponašanja kod kaznenih djela prijevara u kojima se počinitelji telefonski lažno predstavljaju kao liječnici i na taj način navode žrtve da im predaju novac i druge vrijednosti. Policija građane savjetuje da budu sumnjičavi prema pozivima u kojima se traži hitna predaja novca, da ne donose ishitrene odluke, da pokušaju stupiti u izravan kontakt s članovima obitelji te da o svakom sumnjivom pozivu odmah obavijeste policiju na broj 192. To je upozorenje svakako korisno, ali pitanje je koliko je učinkovito jer mnoge starije osobe nisu vične modernim tehnologijama i korištenju interneta, pa ih prevaranti zbog toga i zovu na fiksne telefone. Stoga pitanje je koliko će ovakva upozorenja koristiti.

Ono na što policija i državni aparat nisu odgovorili građanima je – otkud prevarantima njihovi podaci? Kako su se prevaranti domogli podataka u kojima znaju njihova imena i prezimena, adrese stanovanja, imena djece i njihove adrese, vjerojatno i brojeve OIB-a, bankovnih računa i tko zna što još sve. Kada se i kako dogodilo očigledno curenje podataka građana i što država čini da to curenje otkrije, te što poduzima da građane zaštiti od posljedica curenja podataka koji se očigledno dogodilo, a posljedice svjedočimo svakoga dana?

U samo zadnjih nekoliko godina, otkriveno je više poznatih slučajeva curenja podataka u Hrvatskoj.

Prošle godine procurili su osobni podaci više od milijun vlasnika vozila. Kolekcija podataka sadržavala je cijelu strukturu baze s imenima, adresama, OIB-om, JMBG-om, podacima o vozilu, policama osiguranja i bonusima. Baza podataka gotovo u potpunosti poklapala se s podacima koje vodi Hrvatski ured za osiguranje (HUO) i ti su se podaci koristili u okviru evidencije o svim vozilima, prometnim nesrećama i policama osiguranja u Hrvatskoj.

Lani je poznata modna kuća obavijestila svoje kupce da je došlo do sigurnosne pogreške u kojoj su hakeri ukrali njihove osobne podatke. Napad se dogodio preko marketinških usluga kojima se upravljalo podacima kupaca u svrhu marketinga. Hakeri su dobili pristup osobnim podacima poput imena, e-mail adresa, brojeva telefona i poštanskih brojeva.

Jedna sportska kladionica napravila je niz propusta u postupanju s osobnim podacima svojih korisnika od kojih je tražila da šalju kopiju osobne iskaznice e-mailom, bez ikakvog sigurnog kanala za više od 70.000 korisnika.

Prije dvije godine procurili su osjetljivi podaci dužnika koji nisu plaćali pretplatu HRT-u s njihovim imenima i osobnim identifikacijskim brojevima (OIB).

Prije četiri godine iz agencije za naplatu potraživanja u javnost su procurili osobni podaci o 77.317 fizičkih osoba u Hrvatskoj. Podaci su sadržavali ime i prezime, OIB, datum rođenja, adresu stanovanja, naziv i OIB poslodavca, broj telefona i mobitela, e-mail, dugovanje, iznos glavnice te iznos zateznih kamata.

Ovo su samo neki primjeri curenja podataka u Hrvatskoj kojih sigurno ima puno više. Osim prijevara s pozivima „liječnika”, građani se nazivaju kako bi im se u ime banke zatražili podaci o računima zbog nadogradnje bankovnih sustava. Ili ih se naziva u ime dostavnih službi kako bi otkrili svoje podatke za dostavu narudžbi koje nikada nisu niti naručeni, a ti se pozivi u pravilu upućuju s nepoznatih brojeva izvan Hrvatske.

Poznato je i da se na tzv. dark webu može kriptovalutama doslovno kupiti sve i svašta pa tako i čitave baze podataka. Koliko je to opasno, pokazuje val prijevara koje su ovih dana pogodile Dalmaciju.

Stoga se osim upućivanja upozorenja u stilu „pazite se” država trebala ozbiljno pozabaviti curenjem podataka građana i zaštiti ih od takvog načina zloupotreba jer će se inače ovakve vrste krađa i dalje nastaviti i to na sve drskije načine.