Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj dosegla je krajem godine iznos veći od 700 eura zahvaljujući redovnim usklađivanjima i uvođenju trajnog godišnjeg dodatka. Novi dodatak od šest eura po godini mirovinskog staža samo je jedna od značajnih promjena koje donosi najnovija faza mirovinske reforme.
Reforma uvodi fleksibilnije uvjete za odlazak u mirovinu, povećanje najnižih mirovina te izmijenjenu formulu za njihovo usklađivanje. Evo mjera koje su stupile na snagu i onih koje tek dolaze.
Što se mijenja od 1. siječnja 2026.
Jedna od ključnih novina je ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje. Oko 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina koji su otišli u prijevremenu mirovinu dobit će povećanje od prosječno 57 eura mjesečno. Njihov polazni faktor izjednačit će se s onima koji su otišli u redovitu starosnu mirovinu, a usklađenje će biti provedeno automatski do kraja ožujka 2026.
Invalidske mirovine rastu za deset posto, što će obuhvatiti 219 tisuća korisnika. Prosječno povećanje iznosit će 74 eura mjesečno. Istovremeno se ukidaju obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.
Mijenjaju se i uvjeti za rad uz isplatu mirovine. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme uz istodobnu isplatu 50 posto mirovine. Dosad su mogli raditi pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Cilj je zadržati starije radnike na tržištu rada i ublažiti nedostatak radne snage.
Što je uvedeno od srpnja 2025.
Nova formula za usklađivanje mirovina kombinira rast cijena i plaća u omjeru 85:15, što omogućuje veći rast mirovina nego dosad. Trajni godišnji dodatak od šest eura po godini staža dio je mirovine i ne podliježe oporezivanju niti ovrsi. Vlada će svake godine do kraja listopada donositi odluku o njegovoj vrijednosti, a HZMO ga isplaćuje u prosincu.
Najniža mirovina povećana je promjenom osnovice za izračun na 13,99 eura po godini staža. Nakon srpanjskog usklađivanja, prosječna najniža mirovina porasla je sa 422 na 462 eura, što je povećanje od 40 eura. Ovu mirovinu prima oko 275 tisuća osoba.
Dodani staž za svako rođeno ili posvojeno dijete udvostručen je sa šest na 12 mjeseci. Novina je da se dodaje i tradicionalnim i srodničkim udomiteljima s više od deset godina iskustva.
Bonusi za duži rad i lakši uvjeti za obiteljsku mirovinu
Bonifikacija za kasniji odlazak u mirovinu značajno je povećana. Ukida se dosadašnje ograničenje od 27 posto i uvjet od 35 godina staža. Novi sustav omogućuje povećanje od 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, bez gornje granice.
Olakšani su i kriteriji za obiteljsku mirovinu. Izvanbračni drugovi više ne moraju dokazivati da je zajednica postojala prije ožujka 2008., a pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti i bivši izvanbračni drugovi i neformalni životni partneri s pravom na uzdržavanje.
U najavi ukidanje poreza na mirovine
Vlada je najavila ukidanje poreza na sve mirovine, s planiranim stupanjem na snagu početkom 2027. godine. Zakonske izmjene trebale bi biti usvojene tijekom 2026.
Trenutno više od 400 tisuća umirovljenika plaća porez na mirovinu u prosječnom iznosu od oko 30 eura mjesečno. Taj broj kontinuirano raste jer osobni porezni odbitak ostaje nepromijenjen, dok prosječna mirovina raste.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....