Zadarska županija u četvrtak slavi tri jubileja: evo o kojim se događajima radi

U četvrtak 15. siječnja Zadarska županija slavi tri jubileja: duhovni događaj, domoljubni i športski.

U četvrtak 15. siječnja slavi se blagdan sv. Stošije, nebeske zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale. Ali i blagdan naše diplomacije, međunarodnog priznanja Lijepe naše. Istog dana, u organizaciji Zadarskog lista, održava se izbor najboljih sportašica, sportaša te najuspješnijih sportskih kolektiva Zadarske županije.

NEBESKA ZAŠTITNICA

U Zadarskoj županiji, a posebno u gradovima u kojima je nebeska zaštitnica sveta Stošija, kao što je Zadar, Biograd i Olib, uvriježena je tradicija držanja božićnog drvca do 15. siječnja, blagdana svete Stošije. Tradicija se očuvala na području cijele nadbiskupije. Vjernici Zadarske nadbiskupije su privilegirani, uživaju punih devet dana više od ostalih katolika, diveći se božićnom drvcu i blagoslovljenim jaslicama. Ne zaboravimo podatak, Zadarska nadbiskupija nije dio nijedne hrvatske metropolije već je pod izravnom nadležnošću Svete Stolice.

Ipak, Zadarska nadbiskupija jest u okrilju katoličke crkve u Hrvata, službeno je dio Hrvatske biskupske konferencije. Relikvije omiljene zadarske svetice, svete Anastazije (u prijevodu Vazmenka ili Uskrsnica), nalaze se u katedrali svete Stošije. Jedina je od sedam žena, osim Blažene Djevice Marije, spomenuta u Misnom kanonu. Budući da se njezino mučeništvo poklapa s Božićem, kada je spaljena, njoj je u čast posvećena druga božićna misa koju služi sam papa u katedrali njena imena. Rimljanka patricijskog roda štuje se kao svetica, na slikama u ruke autori je stavljaju škare, pribavivši je epitet zaštitnice cenzure tiska. U bogatoj ikonografiji zanimljivi je i prikaz sv. Anastazije koja u ruci drži plamen kao simbol svoga mučeništva.

CJELOVITA HRVATSKA

Dan međunarodnog priznanja RH i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja započet će budnicom Gradske glazbe kao blagdan diplomacije, domoljublja i osamostaljenja. Dan međunarodnog priznanja potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije RH u okviru međunarodne zajednice, a taj dan je ujedno podsjetnik na vrijeme kada su stvoreni uvjeti mirnodopskog života na području cijele države.

Prva država koja je priznala Hrvatsku bio je Island - 19. prosinca 1991. godine, kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja, danom priznanja ostalih članica EU. Veliko hvala zemljama koje su priznale RH kao samostalnu i suvremenu državu, a do tada nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.

Austrija, Kanada, Bugarska, Malta, Švicarska, Poljska i Mađarska pridružile su se zemljama Europske zajednice. Estonija je priznala Hrvatsku 31. prosinca, Vatikan 13. siječnja a San Marino dan kasnije, 14. siječnja. Do kraja siječnja RH priznalo je 44 zemalja svijeta. Kruna međunarodnog priznanja RH bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je postala ravnopravna članicom međunarodnih procesa. U članstvo Vijeća Europe Hrvatska je primljena 6. studenog 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009. te 28. članicom EU 1. srpnja 2013. godine. Još samo četiri zemlje nisu priznale RH: Butan, Niger, Liberija i Tonga.

NINSKA TRADICIJA 

Svakako, treba se prisjetiti naše povijesti, grada Nina i Dana hrvatske diplomacije 7. lipnja, tradicionalnog obilježavanja povijesnog događaja iz 879. godine kada je papa Ivan VIII uputio tri pisma Hrvatima: knezu Branimiru, ninskom biskupu Teodoziju i hrvatskom narodu, čestitajući na uspostavi vlasti. Papa potvrđuje blagoslov za cijeli hrvatski narod, priznajući Hrvatsku kao srednjovjekovnu državu, potvrdivši njegovu zemaljsku vlast nad Hrvatskom. Prije punih 1147. godina, Hrvatska je priznata kao suverena država, ušavši u krug zapadnih kršćanskih i civiliziranih naroda postignuvši neovisnost od crkvenog Zapada čime je okončana franačka i bizantska prevlast.

Rim i Nin u kršćanskom slavljeničkom duhu 1979. slave 1100 godina od izmjene pisama između kneza Branimira i Pape Ivana VIII. U nazočnosti preko deset tisuća Hrvata, zajedno sa svim hrvatskim biskupima, Papa Ivan Pavao II služio je u bazilici svetog Petra u Rimu po prvi puta svetu misu i izrekao propovijed na hrvatskom jeziku.

A u kraljevskom gradu Ninu do tada nezabilježen prizor. Preko 250.000 Hrvata javno slave Boga i odanost Katoličkoj crkvi. Velebna svečanost održana je na ninskom lokalitetu Grgur 1979. godine a misno slavlje, uz sudjelovanje svih hrvatskih biskupa, predvodio je kardinal Franjo Šeper, te deset godina kasnije 1989. godine Franjo Kuharić. Od tada datira i zavjet Crkve u Hrvatskoj „Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu. Uspomene hodočasnika i pristiglih vjernika ostaju u trajnoj uspomeni. Na blagdan Uzašašća Gospodnjega 21. svibnja 879., papa Ivan VIII služio je svetu misu podigavši ruke k nebu, blagoslovivši kneza Branimira, hrvatski narod i svu njegovu zemlju.