StoryEditorOCM
ZadarČEMU ONDA SLUŽE?

Skandal: Doktorima ne daju helikopter da one s moždanim prevezu u KBC Split. Mozak im odumire, ostaju invalidi ili umru!

Piše Ana Vučetić Škrbić
31. svibnja 2026. - 20:10

U zadnjih godinu i pol dana, u čak 99 posto slučajeva, zadarskoj Općoj bolnici odbijen je traženi zahtjev za hitni međubolnički helikopterski transport prema velikim kliničkim bolničkim centrima, prije svega splitskom KBC-u!

Riječ je o pacijentima s dijagnozama akutnog moždanog udara, disekcije aorte, politraume, akutnog infarkta miokarda i drugih kritičnih stanja u kojima je upravo vrijeme ključan medicinski faktor koji izravno utječe na preživljenje, stupanj invaliditeta i konačni ishod liječenja.

image

Zadarski liječnici traže jasnije kriterije
Nikola Brboleža/CROPIX

/Cropix

Unatoč toj neospornoj činjenici, gotovo svi zahtjevi za hitnim helikopterom zadarskoj bolnici se odbijaju ili preusmjeravaju na kopneni prijevoz, uz obrazloženje da "nije postignuta značajna ušteda u vremenu ili da vrijeme nije presudan čimbenik za ishod liječenja". I to čak i u situacijama u kojima liječnici, koji neposredno zbrinjavaju pacijenta, procjenjuju da je vrijeme ključno!

Evo i primjer najbolji primjer za takve situacije. Opća bolnica Zadar već niz godina aktivno surađuje s Kliničkim bolničkim centrom Split u zbrinjavanju bolesnika s akutnim moždanim udarom koji zahtijevaju mehaničku trombektomiju. Dok cestovni transport od Zadra do KBC-a Split traje najmanje dva do dva i pol sata, ponekad i dulje zbog velikih gužvi na cesti, let helikopterom hitne medicinske službe, uključujući vrijeme aktivacije i preuzimanja bolesnika, traje između 55 minuta i 1 sat i 15 minuta. Razlika od 90 do 120 minuta kod moždanog udara često znači razliku između oporavka, trajnog invaliditeta ili smrti.

Stručni sastanak

Zbog ovakve situacije sredinom travnja održan je stručni sastanak u KBC-u Split na kojem su sudjelovali liječnici i stručnjaci iz OB Zadar, neurologije i intervencijske radiologije KBC-a Split. Već tada otvoreno je upozoreno na ozbiljne probleme u sustavu hitnog međubolničkog transporta pacijenata s akutnim moždanim udarom.

Liječnici su upozorili na neujednačenu praksu kod aktivacije helikopterske hitne službe, pozivajući se upravo na smjernice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM). A one kažu kako "helikopter ima sve potrebno za pružanje hitne medicinske pomoći i to unutar zlatnog sata, što je i cilj stoga što takvo zbrinjavanje povećava preživljavanje pacijenata od 30 do 50 posto".

No, smjernica na papiru su jedno, a stvarno i praksa nešto sasvim drugo.

- Naš cilj nije polemizirati sa sustavom, nego osigurati da pacijent iz Zadra, s otoka, iz Like ili s autoceste ima jednaku i pravovremenu dostupnost hitnog liječenja kao pacijent u neposrednoj blizini velikih kliničkih centara. Opća bolnica Zadar ne problematizira postojanje kriterija za aktivaciju helikopterske međubolničke službe. Kriteriji moraju postojati. Ali moraju se jasno odrediti, kao i definirati prioriteti u kojima je vrijeme ključno za ishod liječenja. Nitko od nas nije helikopter tražio bez razloga ili za slomljenu nogu,dobro se zna kojim pacijentima i za koje kritične dijagnoze treba hitan prijevoz do klinike, kažu nam u ravnateljstvu zadarske bolnice, gdje su zajedno sa splitskim KBC-om, od Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, službeno tražili promjenu ovakvog sustava.

Odgovor još uvijek nisu dobili.

Razlika od dva sata kod moždanog udara znači gubitak više od 170 milijuna neurona

Voditeljica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Opće bolnice Zadar dr. Marijana Surać Jurlina potvrdila nam je kako je i na dan kada smo pisali ovaj tekst zatražen helikopterski transport za pacijenta s akutnim moždanim udarom kojem je u KBC-u Split indicirana mehanička trombektomija, zahvat kojim se iz krvne žile uklanja ugrušak koji prekida dotok krvi u mozak.

– Odmah smo tražili transport helikopterom, a dobili smo odgovor da su hitni helikopteri u kvaru, i u Splitu i u Rijeci – kaže dr. Surać Jurlina. Pacijent je na kraju prevezen cestovnim putem.

Upravo moždani udar i disekcija aorte među najkritičnijim su dijagnozama jer vrijeme izravno određuje ishod liječenja.

– Kod moždanog udara najvažnije je da pacijent što prije dođe do ustanove koja može napraviti mehaničku trombektomiju. Moždane stanice odumiru iz minute u minutu, a posljedice ostaju trajne. Razlika od dva sata kod moždanog udara znači gubitak više od 170 milijuna neurona - kaže liječnica.

Posebno dramatična stanja su i disekcije aorte, kod kojih velik broj pacijenata umire već u trenutku pucanja unutarnje stijenke najveće krvne žile.

– To je jedno od najtežih hitnih stanja u medicini. Dio pacijenata umire odmah, dio tijekom obrade ili operacije. Što više vremena prolazi, sve su manje šanse da se pacijentu pomogne. U tom slučaju je i 15 minuta puno – objašnjava dr. Surać Jurlina.

Kaže kako liječnici svakodnevno osjećaju frustraciju i nemoć dok pokušavaju organizirati hitne transporte između bolnica.

– To postaje agonija. Kolege zovu mene, ja zovem druge kolege, ravnatelja, pokušavamo pronaći rješenje dok vrijeme prolazi. A govorimo o ljudima koji mogu ostati nepokretni, vezani za krevet ili umrijeti – kaže nam.

Posebno je dramatično tijekom turističke sezone kada gužve i prometni zastoji dodatno produljuju ionako kritično vrijeme transporta prema Splitu ili Zagrebu.

– Imali smo i pacijenticu sa sumnjom na dekompresijsku bolest koju smo zbog cestovnog prijevoza do Splita vozili dva i pol sata kroz prometni kolaps tijekom utrke CRO Race. Takvi pacijenti po svim pravilima struke trebali bi odmah biti transportirani helikopterom u centar koji ima barokomoru, a ne prolaziti brodicom, pa automobilom, pa iz jedne ustanove u drugu - kaže dr. Marijana Surać Jurlina.

Civilna Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) s radom je započela 30. ožujka 2024. godine iz četiri baze: Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba. Ovaj strateški projekt od 62,5 milijuna eura sufinancirala je Europska unija, a u njega su uključena četiri helikoptera Airbus. U jadranskom dijelu zemlje sustav bi trebao biti dostupan 24 sata dnevno, a helikopteri polijeću iz blizine kliničkih bolničkih centara koji imaju organizirane timove i opreme za najvišu razinu hitne medicinske skrbi.

Helikopteri se koriste za primarne intervencije na mjestu nesreće, sekundarne intervencije u preuzimanju pacijenata od zemaljskih timova hitne pomoći te, što je u slučaju Zadra presudno, za hitni međubolnički prijevoz s ciljem što bržeg zbrinjavanja životno ugroženih pacijenata i poboljšanja ishoda liječenja.

Zadar, naime, pokriva jedno od operativno i geografski najzahtjevnijih područja Republike Hrvatske: velik broj naseljenih otoka, područje Velebita i Paklenice, autocestu A1 kao glavni turistički i prometni koridor, dijelove Like te izrazito veliko sezonsko povećanje broja stanovnika i korisnika zdravstvenog sustava tijekom turističke sezone.

Stvarni uvjeti

U takvim okolnostima procjena mogućnosti kopnenog prijevoza ne može se svoditi samo na udaljenost u kilometrima. Ona mora uključiti stvarne prometne uvjete, turističku sezonu, opterećenje autoceste, dostupnost tima, stanje pacijenta i činjenicu da se kod pojedinih dijagnoza izgubljeno vrijeme više ne može nadoknaditi.

image
/Cropix

Zadarska bolnica ima mogućnost operativnog prihvata helikopterskih letova na dvije lokacije. Jedna je u putničkoj luci koja je Gaženica i udaljena je približno pet kilometara od bolnice, uz okvirno vrijeme prijevoza od 8 do 12 minuta u povoljnim prometnim uvjetima. Druga je Zračna luka Zadar u Zemuniku, udaljena približno dvanaest kilometara od bolnice, uz okvirno vrijeme prijevoza od 15 do 20 minuta. I kad se sve to uračuna u transport, helikopterom je neusporedivo brže nego cestovnim prijevozom od Zadra do Splita.

- Dugoročno rješenje je projekt novog Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Zadar, u sklopu kojeg je planirana izgradnja suvremenog bolničkog helidroma funkcionalno povezanog s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemom, operacijskim blokom i jedinicama intenzivnog liječenja. Time bi se dodatno skratilo vrijeme prihvata i zbrinjavanja najtežih pacijenata.

Ishođenje građevinske dozvole očekuje se do kraja godine - kaže zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar Boško Katić.

Pet zahtjeva OB Zadar

U svom zahtjevu prema Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu i Ministarsvu zdravstva Opća bolnica Zadar i KBC Split traže:

• jasno i nedvosmisleno tumačenje indikacija za korištenje HHMS-a kod vremenski ovisnih hitnih stanja

• ujednačavanje kriterija odlučivanja među

medicinskim dispečerima

• definiranje prioriteta za međubolnički transport kada je vrijeme ključno za
ishod liječenja

• analiza dostupnosti helikopterske hitne medicinske službe na području Zadarske županije

• organizacijsko unaprjeđenje sustava radi brže i jednako dostupne zdravstvene zaštite

Iz Opće bolnice Zadar kažu kako očekuju službeno očitovanje nadležnih institucija i jasnije operativne upute za ovakve situacije.

Helikopter nedostupan Visu

Najnoviji slučaj s hitnom helikopterskom službom dogodio se prije dva dana na Visu, kada je 67-godišnjem vatrogascu naglo pozlilo i zatražen je hitni medicinski prijevoz na kopno. Međutim, umjesto brzog helikopterskog transporta, krenula je očajnička borba s vremenom.

Prema navodima s otoka, liječnica hitne pomoći odmah je procijenila potrebu za žurnim helikopterskim prijevozom i aktivirala sustav. No ubrzo je stigla informacija da helikopter nije dostupan zbog tehničkog kvara, dok je alternativni prijevoz brzim plovilom u tom trenutku bio angažiran na drugim intervencijama. Dok su se hitne službe međusobno preusmjeravale, pacijent je satima čekao evakuaciju s Visa. Na kraju je brodicom prebačen u splitsku bolnicu tek kasno navečer, nakon višesatnog odgađanja.

‘Mogu nam zavidjeti’

“Prošlo je godinu dana kako je u Hrvatskoj s radom započela Hitna helikopterska medicinska služba. Danas slobodno možemo reći kako imamo sustav HHMS na kojem nam mogu pozavidjeti Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora. Prostora za napredak još uvijek ima, ali ruku na srce naše kolegice i kolege iz HHMS svakim danom svoj posao rade sve bolje i bolje. Bravo ljudi.”

Ovako su se iz Zavoda za hitnu medicinu pohvalili nakon godinu dana rada, a hvalio se i bivši ministar zdravstva Vili Beroš kako je riječ “o strateškom ulaganju u zdravstveni sustav uz potporu Vlade i Europske komisije, s ciljem podizanja kvalitete i dostupnosti hitne medicinske skrbi te jačanja reforme sustava usmjerene na pacijenta”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. lipanj 2026 08:18