Što se to noću događa na Diklu? Radeta objavio novu snimku ‘misterioznih‘ akcija, iz ‘Čistoće‘ priznali...

U programu Radio Zadra gostovao je nezavisni gradski vijećnik Daniel Radeta. Odlagalište Diklo, novi prosvjed, poskupljenje poreza na nekretnine, turistička ponuda i građanska inicijatva RED – neke su od tema razgovora.    

Na zatvoreno odlagalište Diklo ponovno stižu kamioni s otpadom! – ustvrdio je gradski vijećnik Daniel Radeta koji je na svojoj društvenoj mreži objavio noćnu videosnimku s odlagališta. Snimke kamiona podigle su prašinu u javnosti s obzirom na to da je Diklo tek zatvoreno, točnije od 1. studenoga i to za sav otpad, a čime se već više puta pohvalio zadarski gradonačelnik. 

U međuvremenu je Radetine tvrdnje potvrdila i zadarska "Čistoća", navodeći da je riječ o otpadu koji je zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta privremeno smješten u priručnu sortirnicu, nakon čega će biti prevezen u pretovarnu stanicu u Biogradu. – Zbog iznimno jakih udara bure, izvan prostora zatvorenog odlagališta, kamionima "Čistoće" d.o.o. dovezeno je 15 tona reciklabilnog otpada. Odluka je donesena odgovorno, vodeći računa o zaštiti okoliša i sigurnosti postupanja s otpadom u okolnostima koje nisu bile uobičajene – stoji uz ostalo u priopćenju iz zadarske "Čistoće".

Ovo priznanje "Čistoće" za Radetu je samo još jedan dokaz kako se tamo nešto skriva od građana.

– Prema njima je sve što se odloži na Diklo privremeno. Proteklih 15, 20 ili 30 godina, što god se tamo odložilo, bilo je "privremeno", pa tako i ovih posljednjih 15 tona. Mene i dalje zanima što je sa 150 tisuća tona otpada koje su stigle iz Varaždina, preko Like, izravno u Bibinje, a potom na Diklo. Zanima me o kakvom se otpadu tu radi. Riječ je o njihovoj manipulaciji jer sam bio tamo, a na tom se odlagalištu u posljednjih pet godina konstantno događaju stvari o kojima javnost ne zna apsolutno ništa. Najbolji je primjer to što gradska vlast izbjegava dostaviti dokumentaciju o Diklu i očitovati se kada ih o tome pitate službenim putem – upozorio je.

Njegov zahtjev za dostavu dokumentacije vezano o prihvatu otpada na odlagalište Diklo, odbijen je na prošlotjednoj sjednici zadarskog Gradskog vijeća. Glasanju vijećnika prethodila je burna rasprava, a zadarski gradonačelnik je više puta istaknuo kako Inspekcijskim nadzorom nikada nije utvrđeno da je otpad iz Varaždina završio na zadarskom odlagalištu Diklo. Evo kako nalaz DIRH-a komentira Radeta koji je kao idući korak najavio prosvjed.

– Državni je inspektorat još 3. listopada utvrdio da je na Diklo dovezen otpad iz Varaždina, što je bio njihov odgovor na upit jednog medija. Kasnije, upravo na dan sjednice Gradskog vijeća, dobivamo novo priopćenje, ponovno od Državnog inspektorata – ja više i ne znam kojeg... No, ako uzmemo u obzir da je to tijelo u kojem sjede njihovi predstavnici, dojučerašnji gradski vijećnici koji ih tamo zastupaju, za mene je Državni inspektorat samo političko tijelo koje u ovom slučaju ne radi svoj posao onako kako bi trebalo. Ipak, polažem nade u sve ono što sam prijavio DORH-u. Što se tiče ideje o prosvjedu, nakon što zaključak na Gradskom vijeću nije izglasan, mi ćemo kao građanska inicijativa RED u idućim danima obavijestiti javnost o tome kada planiramo prosvjed u vezi s Diklom.

Nova poskupljenja za građane 

Grad planira povećanje komunalne naknada, ali i poreza na nekretnine. Iz gradske uprave ističu kako je cilj smanjiti broj praznih stanova i poticati dugoročni najam. Očekivano, veći porez najviše će osjetiti iznajmljivači obiteljskog smještaja. Činjenica je da u Zadru imamo velik broj praznih stanova, a vi ste često upozoravali na prekomjernu izgradnju i probleme s prostornim planiranjem?

– Nažalost, teško se živi, a u takvim je okolnostima najgore podizati sve vrste nameta. Zato bi i porezna politika trebala biti blaža. Kada je riječ o onome što ste me ranije pitali, te dvije stvari treba odvojiti. Stanogradnja koja se događa u gradu pokreće se kapitalom meni nepoznatog podrijetla koji se širi enormnom brzinom. Grade se zgrade, a pitanje je za koga i za što. Ovdje moramo razdvojiti priču o toj stanogradnji od malih iznajmljivača koji žive od turizma. Moramo uzeti u obzir da su te zgrade svojevrsna nelojalna konkurencija malim iznajmljivačima. Nije isto kada netko ima jedan ili dva apartmana ili kada netko posjeduje zgradu sa sto stanova. Ne znam tko su ljudi koji kupuju te stanove, ali prema izvješćima komunalnih poduzeća, stanari tih zgrada uopće nisu obuhvaćeni sustavom naplate. Imamo velik broj primjera stranaca koji kupuju nekretnine, a ne plaćaju "Čistoću" – takvih je na tisuće.

Razvoj turizma u Zadru prepušten je stihiji, smatra Radeta. Njegove glavne kritike odnose se na nedostatak sadržaja, loše planiranje, a smatra i kako je promašena trenutna politika sufinanciranja niskotarifnih letova.

– Sufinanciraju se niskotarifni letovi u sezoni kada je grad ionako pun, umjesto da se taj novac preraspodijeli na predsezonu i posezonu te da se više uloži u zimsko razdoblje kada letova uopće nema. Oni se hvale da su uveli let iz Münchena u zimskom razdoblju, što nije točno. Taj let postoji više od deset godina i nema veze s turistima, nego služi ponajviše dijaspori koja dolazi ili odlazi. Što se tiče bolje strategije, mislim da bi trebalo organizirati ured koji će se baviti isključivo sadržajem. To je ono što nam nedostaje, a najbolji je dokaz to što više nema ni Millennium Jumpa.

U posljednje vrijeme sve su glasniji prigovori zadarskih prijevoznika koji se žale na sustav kažnjavanja, odnosno na nedostatak mjesta za ukrcaj i iskrcaj putnika, ponajviše na Poluotoku. Kazne je u najvećoj mjeri evidentiralo vozilo sa sustavom za skeniranje koje snima prometne prekršaje. Ovaj je problem dobro poznat Danielu Radeti, koji se zbog svog posla u turističkom prijevozu i sam susreo s prozivkama za nepropisno parkiranje u povijesnoj jezgri.

– Ne treba tu izmišljati toplu vodu, drugi su gradovi to već uveli. Primjerice, postoji opcija "Kiss and fly" zone u kojoj taksisti jednostavno dođu i odu te se ne zadržavaju nakon ukrcaja i iskrcaja. To je nešto što bi se moralo omogućiti. Lokacija na Starom kolodvoru, koja služi kao glavno okretište i odredište svih tih taksista, nije dobro rješenje. Tamo je promet poprilično zagušen i samo je pitanje vremena kada će se dogoditi neka tragedija jer ljudi nesigurno prelaze cestu pri ukrcaju i iskrcaju. Foša također nije dobro rješenje; taj je trokut ljudima tek nužno zlo jer jednostavno nemaju kamo stati.

– Rješenje bi se moglo pronaći u sklopu najavljene rekonstrukcije Ravnica i tamošnjeg parkirališta. To bi trebao biti glavni ulaz na Poluotok, gdje je nužno osigurati prostor za taksiste, autobuse i automobile u mirovanju – ističe Radeta. Podsjeća i kako je upravo zahvaljujući oporbenoj većini u prošlom sazivu Gradskog vijeća uređen parking na prostoru HAK-a, gdje se prvotno planirala stambena gradnja.