StoryEditorOCM
ZadarIVA BENCUN

Turistička zajednica u Bruxellesu brani boje Zadra koji je kandidiran za nagradu Europska prijestolnica turizma 2027.

Piše M. K./Sponzorirani sadržaj
10. studenog 2026. - 08:56
Hrvatska prirodno tvoja Diklo ZadarMatija Lipar/Tz Grada Zadra/Slobodna Dalmacija
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Iva Bencun, direktorica Turističke zajednice Grada Zadra, priprema se na odlazak 19. studenog u Bruxelles gdje će braniti boje turističkog Zadra koji je kandidiran za nagradu Europska prijestolnica turizma 2027.

Zadar je ušao u uži izbor u kategoriji gradova od 25.000 do 100.000 stanovnika. Riječ je o priznanju Europske komisije kojim se ističu destinacije koje razvijaju inovativan i održiv turizam, a pri odabiru se vrednuju održivost, pristupačnost, digitalizacija te kulturna baština i kreativnost.

Titula se dodjeljuje u dvije kategorije, za odredišta veća i manja od 100.000 stanovnika. Među dosadašnjim nositeljima ovih europskih turističkih priznanja su Helsinki, Lyon, Málaga, Göteborg, València, Bordeaux, Sevilla, Pafos, Dublin i Torino. Ove godine titule su nosili Dubrovnik i finski Tampere.

Kandidatura je povod za razgovor o zadarskom turizmu, njegovim rezultatima, izazovima i planovima za budućnost.

– Kandidatura za ovu nagradu pokazuje da se sve više razmišlja o izazovima prekomjernog turizma. U prvi plan dolazi kvaliteta, a ne samo broj dolazaka i noćenja. Kako u tome stoji Zadar?

– Zadar stoji puno bolje nego što smo i sami ponekad svjesni. Činjenica da smo ušli među finaliste u konkurenciji 40 gradova iz 17 zemalja govori da je ovdje već mnogo toga napravljeno i da s pravom možemo biti u tom društvu. U gradu se provode brojni programi koji olakšavaju svakodnevni život stanovnika, a na njih ponekad zaboravimo.

– Koje ste projekte i programe predstavili u kandidaturi?

– Traži se grad koji brine o svojim stanovnicima i novac od turizma ulaže u ono što će im dugoročno olakšati i uljepšati život. Zato smo predstavili više od deset primjera koji pokazuju kako se Zadar razvija za svoje građane.

Jedan od njih je „Zadar baštini“, u sklopu kojeg je obnovljen Muraj. Osim što je očuvana vrijedna baština, građani su dobili zelenu šetnicu koju sve više koriste, osobito ljeti, kada se traži mjesto s više zraka i hlada.

Predstavili smo i Living Streets, iz kojeg je proizašao poznati KvartArt. Njegova je ideja da ulice i trgovi nisu samo mjesta kojima prolazimo, nego i prostori susreta, druženja i kulture. Privremenim oživljavanjem javnih prostora, organiziranjem kreativnih i kulturnih sadržaja te uključivanjem stanovnika, posebno mladih, potiče se aktivnije korištenje javnih prostora u gradskim kvartovima. Građani tako dobivaju više sadržaja u susjedstvu, priliku da sudjeluju u oblikovanju mjesta u kojem žive te da se bolje povežu s ljudima oko sebe.

Tu je i ZUM 4.0, kojim se digitalizacijom javnog prijevoza i uvođenjem pametnog parkiranja olakšava svakodnevno kretanje gradom. Strategija zelene urbane obnove, pak, donosi dugoročni plan za zeleniji i ugodniji Zadar: očuvanje i unapređenje parkova i zelenih površina, uređenje zapuštenih prostora i održivo korištenje postojećih zgrada. To je inače okvir za buduće zahvate kojima se može osigurati više hlada, kvalitetnijih prostora za odmor i rekreaciju te ugodniji boravak u gradu tijekom ljetnih vrućina.

Istaknuli smo i sudjelovanje Zadra u Partnerstvu za održivi turizam Urbane agende Europske unije. U suradnji s drugim europskim gradovima sudjelujemo u oblikovanju politika koje nastoje uskladiti razvoj turizma s potrebama lokalnog stanovništva.

Važan dio kandidature odnosi se i na uključivost. U sklopu projekta Inclusive Play uređena su inkluzivna i senzorička igrališta u Vruljici, na Višnjiku i Bokanjcu, na kojima se sva djeca, neovisno o razvojnim teškoćama, mogu zajedno igrati. Naravno, predstavili smo i velike infrastrukturne zahvate, poput luke Gaženica i aglomeracije.

Sve te primjere povezuje to što njihove koristi nisu namijenjene samo turistima. Bolja prometna povezanost, uređeniji javni prostori, više zelenila, pristupačnost, uključivanje djece i mladih te mogućnost da građani sudjeluju u životu zajednice važni su prije svega ljudima koji ovdje žive.

Naravno, to ne znači da su riješeni svi problemi s kojima se građani suočavaju. No pokazuje da se na njihovu rješavanju radi i da ćemo tim putem nastaviti.

– Ako Zadar osvoji nagradu, što slijedi? Koji bi budući zahvati mogli pokazati stanovnicima da se prihodi od turizma ulažu u kvalitetniji život u gradu?

– Strategija zelene urbane obnove nedavno je usvojena i predstavlja dugoročni plan razvoja Zadra. Predviđa niz zahvata, među kojima su revitalizacija bivših vojarni, uređenje prostora uvala Bregdetti i Draženica te Musapstana, kao i energetska obnova škola i javnih zgrada. Planira se i povezivanje zelenih površina sa sustavima Park&Ride i Bike&Ride, koji omogućuju da se dio puta do odredišta nastavi javnim prijevozom ili biciklom, ali i modernizacija autobusnog kolodvora.

Mislim da bi građani među prvim promjenama mogli osjetiti regulaciju prometa prema gradskoj jezgri. Namjera je ograničiti promet u mjesecima kada je pritisak na taj dio grada najveći te posjetitelje usmjeravati prema rubnim dijelovima grada.

– U tom smjeru ide i stručna konferencija „Zadar s mjerom: kvaliteta umjesto kvantitete u turizmu“, koju Turistička zajednica grada Zadra organizira u srijedu, 11. studenoga 2026., u Kongresnom centru hotela Pinija u Petrčanima. Namijenjena je ponajprije zadarskim ugostiteljima, a cilj joj je povezati javni i privatni sektor te pronaći rješenja za podizanje kvalitete turističke i ugostiteljske ponude uoči sezone 2027. Što želite postići konferencijom i o kojim će se temama razgovarati?

– Prvi put smo ovakvu konferenciju organizirali u listopadu prošle godine, sa željom da otvorimo dijalog između poduzetnika i gradskih službi. Odaziv je bio jako dobar, a reakcije pozitivne.

Na taj način možemo otvoriti pitanja koja se tiču svih nas: od izgleda javnog prostora i okoliša do svakodnevnih izazova s kojima se susreću ugostitelji, Čistoća i komunalne službe. Njihov je rad međusobno povezan, a u Turističkoj zajednici često smo među prvima koji čuju pritužbe s različitih strana. Zato je važno da svi sjednemo za isti stol, razgovaramo i pokušamo pronaći rješenja koja će pomoći da se problemi spriječe.

To je ideja prvog panela, na kojem će sudjelovati gradski pročelnici. Drugi će okupiti ponajprije ugostitelje i vlasnike restorana, koji će govoriti o izazovima svojeg posla i o tome kako graditi kvalitetu. Ona može značiti i hranu i ambijent na razini Michelinove zvjezdice, ali i jednostavnu, domaću hranu po pristupačnoj cijeni.

– Posebna će pozornost biti usmjerena na ugostitelje. Što se od njih očekuje u predstojećim sezonama i kako im turistička struka može pomoći?

– Nastojimo im pomoći sustavnim mjerenjem zadovoljstva gostiju putem sustava IQM, u koji se mogu uključiti svi zainteresirani. Osim što prate svoju ocjenu na ljestvici do 100, dobivaju i izvještaje te savjete o tome kako unaprijediti kvalitetu i odnos s gostima.

Redovito ugošćujemo i studijske grupe te novinare koji ciljano pišu o zadarskoj gastronomskoj sceni. Vjerujem da i tako možemo pridonijeti njezinoj promociji, a ovakva konferencija omogućuje konkretniju i bržu komunikaciju s nadležnim odjelima. Sigurno postoji još načina na koje možemo pomoći i otvoreni smo za sve sugestije ugostitelja.

– Najavljeno je da će se u završnom dijelu konferencije definirati prioriteti za 2027. godinu: od uređenja terasa i bolje komunalne logistike do povezivanja s lokalnim OPG-ovima i strukovnim školama te dodatne edukacije ugostitelja. Što očekujete od tog dijela?

– Nadamo se otvorenom razgovoru svih uključenih. Jedino tako možemo doći do konkretnih zaključaka i poteza koji će nam pomoći da spremnije nastavimo raditi i surađivati.

– Turistička zajednica grada Zadra sudjeluje i u nacionalnom projektu „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia Naturally Yours“. U suradnji s HTZ-om financirate nabavu i sadnju stabala, u dogovoru s Nasadima. Što je dosad napravljeno i kakvi su planovi?

– U projektu „Hrvatska prirodno tvoja“ sudjelujemo od 2023. godine. Provodi ga sustav Hrvatske turističke zajednice uz podršku Ministarstva turizma i sporta, a mi surađujemo s gradskim komunalnim poduzećem Nasadi.

Prva akcija u sklopu ove inicijative bila je sadnja drvoreda u uvali Bregdetti. Godine 2024. uz obalnu šetnicu u Diklu posađeno je 30 stabala tamarisa, a 2025. u Petrčanima još 34 stabla.

Ove smo godine, na inicijativu Mjesnog odbora Diklo i u suradnji s Nasadima, posadili deset tamarisa na kupalištu Diklo – sjever, odnosno Gredelj. Plan nam je nastaviti s ozelenjivanjem javnih prostora i sljedećih godina.

– Kandidatura za ovu nagradu potvrđuje tezu da se sve više razmišlja o „opasnostima” prekomjernog turizma. U žiži više nisu brojke, noćenja, dolasci, već upravljanje kvalitetom. Kako tu stoji Zadar?

– Zadar stoji puno bolje nego što smo i sami ponekad svjesni. Činjenica da smo ušli među finaliste u konkurenciji 40 gradova iz 17 zemalja govori da je ovdje već mnogo toga napravljeno i da s pravom možemo biti u tom društvu. U gradu se provode brojni programi koji olakšavaju svakodnevni život stanovnika, a na njih ponekad zaboravimo.

– Koje ste sve projekte i programe priložili u kandidaturi Zadra?

– Traži se grad koji brine o svojim stanovnicima i novac od turizma ulaže u ono što će im dugoročno olakšati i uljepšati život. Zato smo predstavili više od deset primjera koji pokazuju kako se Zadar razvija za svoje građane.

Jedan od njih je „Zadar baštini“, u sklopu kojeg je obnovljen Muraj. Osim što je očuvana vrijedna baština, građani su dobili zelenu šetnicu koju sve više koriste, osobito ljeti, kada se traži mjesto s više zraka i hlada.

Predstavili smo i Living Streets, iz kojeg je proizašao KvartArt. Njegova je ideja da ulice i trgovi nisu samo mjesta kojima prolazimo, nego i prostori susreta, druženja i kulture. Privremenim oživljavanjem javnih prostora, organiziranjem kreativnih i kulturnih sadržaja te uključivanjem stanovnika, posebno mladih, potiče se aktivnije korištenje kvartova. Građani tako dobivaju više sadržaja u susjedstvu, priliku da sudjeluju u oblikovanju prostora u kojem žive i da se bolje povežu s ljudima oko sebe.

Tu je i ZUM 4.0, kojim se digitalizacijom javnog prijevoza i uvođenjem pametnog parkiranja olakšava svakodnevno kretanje gradom. Strategija zelene urbane obnove, pak, donosi dugoročni plan za zeleniji i ugodniji Zadar: očuvanje i unapređenje parkova i zelenih površina, uređenje zapuštenih prostora i održivo korištenje postojećih zgrada. To je okvir za buduće zahvate kojima se može osigurati više hlada, kvalitetnijih prostora za odmor i rekreaciju te ugodniji boravak u gradu tijekom ljetnih vrućina.

Istaknuli smo i sudjelovanje Zadra u Partnerstvu za održivi turizam Urbane agende Europske unije. U suradnji s drugim europskim gradovima sudjelujemo u oblikovanju politika koje nastoje uskladiti razvoj turizma s potrebama lokalnog stanovništva.

Važan dio kandidature odnosi se i na uključivost. U sklopu projekta Inclusive Play uređena su inkluzivna i senzorička igrališta u Vruljici, na Višnjiku i Bokanjcu, na kojima se sva djeca, neovisno o razvojnim teškoćama, mogu zajedno igrati. Predstavili smo i velike infrastrukturne zahvate, poput luke Gaženica i aglomeracije.

Sve te primjere povezuje to što njihove koristi nisu namijenjene samo turistima. Bolja prometna povezanost, uređeniji javni prostori, više zelenila, pristupačnost, uključivanje djece i mladih te mogućnost da građani sudjeluju u životu zajednice važni su prije svega ljudima koji ovdje žive.

Naravno, to ne znači da su riješeni svi problemi s kojima se građani suočavaju. No pokazuje da se na njihovu rješavanju radi i da ćemo tim putem nastaviti.

– U slučaju da Zadar osvoji nagradu, što je slijedeće? Koji su to projekti koje namjeravate napraviti, da se vidi da se novac iz tog turizma koji se dobiva, usmjerava na to da bi olakšali život s turizmom lokalnom stanovništvu?

– Strategija zelene urbane obnove nedavno je usvojena i predstavlja dugoročni plan razvoja Zadra. Predviđa niz zahvata, među kojima su revitalizacija bivših vojarni, uređenje prostora uvala Bregdetti i Draženica te Musapstana, kao i energetska obnova škola i javnih zgrada. Planira se i povezivanje zelenih površina sa sustavima Park&Ride i Bike&Ride, koji omogućuju da se dio puta do odredišta nastavi javnim prijevozom ili biciklom, kao i modernizacija autobusnog kolodvora.

Mislim da bi građani među prvim promjenama mogli osjetiti regulaciju prometa prema gradskoj jezgri. Namjera je ograničiti promet u mjesecima kada je pritisak na taj dio grada najveći te posjetitelje usmjeravati prema rubnim dijelovima grada.

– Nekako u tom istom smjeru Turistička zajednica grada Zadra organizira stručnu konferenciju „Kvaliteta umjesto kvantitete”, koja će se održati u srijedu, 11. studenoga 2026. u Kongresnom centru hotela Pinija u Petrčanima. Konferencija je prvenstveno namijenjena zadarskim ugostiteljima, s ciljem jačanja suradnje javnog i privatnog sektora, razmjene iskustava te pronalaženja konkretnih rješenja za podizanje kvalitete turističke i ugostiteljske ponude uoči sezone 2027. Što namjeravate postići s tom konferencijom, tko će sve sudjelovati i koje će sve teme biti obuhvaćene?

– Prvi put smo ovakvu konferenciju organizirali u listopadu prošle godine, sa željom da otvorimo dijalog između poduzetnika i gradskih službi. Odaziv je bio jako dobar, a reakcije pozitivne.

Na taj način možemo otvoriti pitanja koja se tiču svih nas: od izgleda javnog prostora i okoliša do svakodnevnih izazova s kojima se susreću ugostitelji, Čistoća i komunalne službe. Njihov je rad međusobno povezan, a u Turističkoj zajednici često smo među prvima koji čuju pritužbe s različitih strana. Zato je važno da svi sjednemo za isti stol, razgovaramo i pokušamo pronaći rješenja koja će pomoći da se problemi spriječe.

To je ideja prvog panela, na kojem će sudjelovati gradski pročelnici. Drugi će okupiti ponajprije ugostitelje i vlasnike restorana, koji će govoriti o izazovima svojeg posla i o tome kako graditi kvalitetu. Ona može značiti i hranu i ambijent na razini Michelinove zvjezdice, ali i jednostavnu, domaću hranu po pristupačnoj cijeni.

– Posebna će pozornost biti usmjerena na ugostitelje? Što se od njih očekuje u predstojećim sezonama, na koji im način turistička struka može pomoći?

– Nastojimo im pomoći sustavnim mjerenjem zadovoljstva gostiju putem sustava IQM, u koji se mogu uključiti svi zainteresirani. Osim što prate svoju ocjenu na ljestvici do 100, dobivaju i izvještaje te savjete o tome kako unaprijediti kvalitetu i odnos s gostima.

Redovito ugošćujemo i studijske grupe te novinare koji ciljano pišu o zadarskoj gastronomskoj sceni. Vjerujem da i tako možemo pridonijeti njezinoj promociji, a ovakva konferencija omogućuje konkretniju i bržu komunikaciju s nadležnim odjelima. Sigurno postoji još načina na koje možemo pomoći i otvoreni smo za sve sugestije ugostitelja.

– Najavljeno je da će se u završnom dijelu konferencije definirati konkretni prioriteti za 2027. godinu, od uređenja terasa i bolje komunalne logistike do povezivanja s lokalnim OPG-ovima, strukovnim školama i dodatne edukacije ugostitelja. Što tu očekujete?

– Nadamo se otvorenom razgovoru svih uključenih. Jedino tako možemo doći do konkretnih zaključaka i poteza koji će nam pomoći da spremnije nastavimo raditi i surađivati.

– Treći projekt u kojemu TZ Grada Zadra sudjeluje je Hrvatska prirodno tvoja - Croatia Naturally Yours. U suradnji sa HTZ-om financirate nabavu stabala i njihovu sadnju u dogovoru sa Nasadima. Čime je ta akcija do sada rezultirala, što s njom namjeravate postići i koji su vam slijedeći koraci?

– U projektu „Hrvatska prirodno tvoja“ sudjelujemo od 2023. godine. Provodi ga sustav Hrvatske turističke zajednice uz podršku Ministarstva turizma i sporta, a mi surađujemo s gradskim komunalnim poduzećem Nasadi.

Prva akcija u sklopu ove inicijative bila je sadnja drvoreda u uvali Bregdetti. Godine 2024. uz obalnu šetnicu u Diklu posađeno je 30 stabala tamarisa, a 2025. u Petrčanima još 34 stabla.

Ove smo godine, na inicijativu Mjesnog odbora Diklo i u suradnji s Nasadima, posadili deset tamarisa na kupalištu Diklo – sjever, odnosno Gredelj. Plan nam je nastaviti s ozelenjivanjem javnih prostora i sljedećih godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 16:31