VIDEO Toliko je duboka da u nju skaču s padobranom. Evo gdje je jama u koju se bacio i nesretni Felix Baumgartner

Dana 29. rujna 2004. godine austrijski B.A.S.E. jumper Felix Baumgartner skočio je u Jamu Mamet koja se nalazi na južnom Velebitu. Šestomjesečne pripreme i velik broj ljudi u logistici, kao i brojni snimatelji pomogli su realizaciji i dokumentiranju projekta.

Feliks je slobodno padao 140 m, otvorio je padobran, napravio blagi zavoj i izvrsno doskočio na planirano mjesto. Članovi Hrvatske gorske službe spašavanja stanice Zagreb, iskusni speleolozi i spašavatelji bili su zaduženi za sigurnost i pružanje prve pomoći Baumgartneru.

Video Baumgartnerovog skoka u jamu Mamet možete pogledati OVDJE

Taj medijski popraćeni skok jami Mamet dao je svjetsku slavu, a riječ je o najdubljoj jami u Hrvatskoj koja se nalazi na području južnog Velebita. Prvi pisani podaci o jami Mamet potiču iz 1929. godine kad je Josip Poljak u svom vodiču po Velebitu naveo da se na dalmatinskoj strani južnog Velebita, kod Ražovog kuka (791 m) u docu Dragi nalazi propast zvana Mamet koja je u promjeru široka 40-50 m, a duboka 150 m.

Po priči goniča mazgi Petra Dragičevića iz Štikade još davne 1932. godine ekipa austrijskih speleologa spustila se u jami Mamet do dubine od oko 80 do 100 m. Zbog nedostatka opreme tu su odustali, piše Speleologija.eu.

Tijekom ljeta 1967. godine, za vrijeme speleoloških istraživanja prilikom izgradnje brane Kruščice u Lici, Hrvoje Malinar, član SO Velebita, od jednog je radnika čuo za neku jamu na Velebitu, velikog otvora, a koju nitko još nije istražio. U jesen iste godine Hrvoje Malinar prvi put dolazi do otvora jame i donosi uzbudljive vijesti o jami otvora većeg od 40 metara, a po padu kamena dubokoj oko 200 m.

U srpnju 1968. godine Komisija za speleologiju Planinarskog saveza Hrvatske organizirala je ekspediciju na kojoj je istražena jama Mamet. Sudionici ekspedicije bili su Hrvoje Mlinar, Boris Vrbek, Radovan Čepelak, Mladen Garašić, Zlatko Čorak, Slavimir Slaviček, Dubravko Penović i Moron Kovačić iz SO PDS Velebita, Vlado Božić (vođa), Juraj Posarić, Branko Jalžić, Vladimir Lindić, Ruža Lacko, Zdenko Metelko i Mladen Veliki iz SO PD Željezničar, Ivica Posarić iz SO PD Platak iz Rijeke i Smail Čelebić iz SO PD Igman iz Sarajeva. Do dubine od 120 m speleolozi su se spuštali i penjali po ljestvama osigurani na čeličnu sajlu vitla, a dalje bi visjeli na čeličnoj sajli, a osiguravali se na postavljenom užetu koje je bilo navezano na ljestve.

Prvo spuštanje do dna započelo je 5. srpnja 1968. godine oko 11 sati. Prvi se u jamu spustio Hrvoje Malinar, zatim Juraj Posarić, Branko Jalžić, Vlado Božić i Smail Čelebić (Božić, 2004). Oni su topografski i fotografski snimili jamu, a izrađeni se nacrt i danas koristi.