Nakon što su ih isprva viđali u šumarcima i šumama na prigradskom području Zadra, kao što je park-šuma Musapstan, odnedavno građani na društvenim mrežama sve češće objavljuju videosnimke više jedinki divljih svinja kako, obično u noćnim satima, bez straha lutaju i gradskim ulicama. Zadnja od takvih videosnimki, objavljena u nedjelju 25. siječnja u jednoj poznatoj gradskoj Facebook grupi, među Zadranima je izazvala zabrinutost, pa i strah smije li se u predjelima grada koje su najbliže šumovitim predjelima u okolici, od Dikla, preko Mocira i Novog Bokanjca do Bilog briga, uopće noću kretati, s obzirom na mogući susret s divljim svinjama, piše Zadarski list.
Na ovakve pojave reagirali su i lovci, pa su se u ponedjeljak sastali predsjednik Lovačkog društva (LD) Diana iz Zadra, Ervin Mrkić-Pestić i predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić. Mrkić-Pestić nam kaže da su dogovorili provedbu više aktivnosti s ciljem smanjenja pojavnosti divljih svinja na području grada Zadra.
– Dogovorili smo da ćemo u nedjelju 1. veljače provesti hajku na divlje svinje na području od Novog naselja Bokanjac do Žmirića i dalje u smjeru Dikla, području za koje procjenjujemo da je stanje s divljim svinjama kritičnije. Razmišljali smo i o korištenju lovačkih pasa kako bismo ovu divljač otjerali od naselja, no od toga smo odustali zato što se moglo dogoditi da divlje svinje masovnije izađu na gradske ceste. Teško mi je dati precizniju procjenu koliko bi lovaca moglo sudjelovati na nedjeljnoj hajci, bit će ih u svakom slučaju 50-ak, napominje predsjednik LD-a "Diana" te dodaje kako bi htio podsjetiti na to da je prošle nedjelje zaključena lovna sezona te lovačka društva sada provode druge aktivnosti, čišćenje lovišta, hajke, lov na predatore, pa tako i na svinje, čagljeve.
– Već su u ponedjeljak lovočuvari iz Diane trebali izići vani u Novo naselje Bokanjac, da i građani vide da nešto poduzimamo, da ne misle da samo mašemo repom – kazuje Mrkić-Pestić, koji je napomenuo i da su za danas dogovorili sastanak s predstavnicima svih županijskih lovačkih društava.
– Što se tiče sve češće pojave divljih svinja u naseljima, predsjednik Saveza Perić smatra da smo mi, ljudi, ušli u njihova staništa, one su se pojavile tek negdje 1980-ih. Kako se grad širi, na predjelima gdje su nekad obitavale divlje svinje, od Novog naselja Bokanjac, preko Varoškog polja, dakle sjeverno od Bilog briga, sad se osjećaju kao kod svoje kuće, a mi smo došli k njima. Bitno je i što im populacija rapidno raste, budući da nemaju prirodnog neprijatelja i reproduktivno su sposobne, ističe ovaj lovac.
To im je u planu bez obzira na ova događanja. Treba reći i kako lovci prema zakonu na divljač, pa tako i na divlje svinje, mogu pucati tek na udaljenosti od 300 metara od naselja.
Stručnjaci za divlje zvijeri, pak, smatraju da divlje svinje sve češće ulaze u naselja zbog obilja hrane kao što su otpad i usjevi te smanjenog prirodnog plijena uslijed suše ili bolesti. Profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu Dean Konjević je tako svojedobno u medijima ocijenio da su uvjeti života u gradu za divlje svinje očigledno vrlo dobri, primarno zahvaljujući zapuštenim površinama, primjerice voćnjacima koji nude zaklon i izvor hrane.
Iako stručnjaci za divlje zvijeri naglašavaju da divlje svinje nisu opasne i neće napasti ljude, osim ako ugrozimo njih ili njihovu mladunčad, predsjednik Lovačkog društva "Diana" kaže da se on ne bi usudio građanima tako nešto sugerirati. Ne bi, kaže, htio nešto preporučiti, pa da tako postupe i onda se nekom nešto neželjeno dogodi, piše Zadarski list.
– Divlje svinje mogu biti relativno rabijatne, osobito kad imaju mlade koje onda štite. Divlje svinje i druge slične životinje bježe od čovjeka. Teško ih je izlovljavati, budući da su tereni uokolo naseljenog dijela Zada jako zarasli, neprohodni su. Ako tko uspije prohodati od Novog Bokanjca do odlagališta Diklo, svaka mu čast. Velike su površine pod makijom i dračom, a divlje svinje se na takvim površinama osjećaju sigurno. Jako im je razvijen sluh, njuh i miris, može se reći da su inteligentne, objašnjava Mrkić-Pestić.
Stručnjaci preporučuju građanima, ako zamijete divlje svinje da im ne prilaze te da ih ni u kojem slučaju ne tjeraju, da ostanu staloženi, a ako su s kućnim ljubimcima da ih stave na povodac te da se smireno udalje s tog mjesta. Ističu i da postoje i drugi načini da se divlje svinje drže podalje od naselja, jedan od njih je osiguravati im dovoljno hrane i vode na mjestima koja su udaljena od ljudi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....