Ispod zadarskih kvartova, dvadesetak metara pod zemljom, krije se gotovo zaboravljena mreža tunela i bunkera – svjedočanstvo burne vojne prošlosti grada. Građeni od kraja 1920-ih, korišteni su u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu. Danas su dijelom zapušteni i zatrpani, ali ih entuzijasti i stručnjaci nastoje istražiti i sačuvati od zaborava.
Da bismo došli do nekih tunela, trebalo je neplanirano zasukati rukave. Tunel u sklopu privatne kuće, bio je pak pun vode od kiše, piše HRT.
– Mi smo se tu igrali non-stop, mi smo ulazili, nismo imali lampe za ući pa smo palili gume od bicikla i onda bi s gumama ulazili i pogušili bi se skoro unutra – prisjetio se Zoran Krizman iz Bokanjca.
Tunele i bunkere prvi je sustavno počeo tražiti i istraživati pasionirani ljubitelj ratne povijesti.
– Tu je Google Earth puno pomogao, onda se iz zraka obično vide te kupole i malo po malo svih 250 komada je pronađeno – rekao je Jurica Vučetić, istraživač vojne povijesti.
Ulazak u tunele od kojih su neki čak i dvadeset metara pod zemljom, vrlo je zahtjevan i stravičan.
– Prolazak kroz tunele u ambijentu u kojemu jesmo pomalo nalikuje na filmove strave i užasa i vjerujte, nije ni malo ugodno boraviti u njima – izjavio je HRT-ov novinar Ante Kolanović.
Tuneli i bunkeri su bili u uporabi i za vrijeme Domovinskog rata.
– Bili su stavljeni kreveti gdje se mogla naša vojska odmarati, jer ovdje smo čuvali liniju i mi – rekao je Krizman.
– Kad bi počeli bombardirati Zadar i kad su ono sirene tukle, "sad će rat", mi smo pobjegli i išli u bunker – naveo je Mario Mrkić iz Bokanjca.
Uvjeti su, kaže, u njima tada bili izvrsni.
– Svi su građeni kasnih 20-ih i 30-ih godina, neki su bunkeri građeni čak i za vrijeme Drugog svjetskog rata, 40-ih godina s obzirom na to da je Italija mislila da neće izgubiti rat pa je htjela učvrstiti granice koje su dobili Rapalskim ugovorom – objasnio je Mrkić.
Jedna od onih koja je duboko involvirana u priču o zadarskim tunelima i bunkerima je znanstvenica Antonija Mlikota.
Kao primjer navodi Švicarsku koja ih ima čak 370 tisuća.
– Oni ih baš koriste u slučaju opasnosti, znači oni su predviđeni kao nekakva civilna ili skloništa ili nešto slično. Naši ne mogu služiti u te svrhe – rekla je Mlikota za HRT.
Ona je bila dio Interreg projekta revitalizacije, koji do danas, nažalost, nije zaživio u punoj mjeri. Valjda će i oni jednom izroniti iz mraka.
Videoprilog HRT-a možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....