Braća Željko i Zdravko Barčot o čarima hrvatske birokracije: Za dozvolu su tražili da im platimo ljetovanje u Nici

Ni 13 godina od podnošenja zahtjeva, braća Željko i Zdravko Barčot još nemaju građevinsku dozvolu za proširenje stare, 55 kvadrata velike kuće u Privežnoj ulici na Gornjem konalu. Zahtjev za dozvolu podnose 2004., ali su im čak četiri u međuvremenu dobivene dozvole - poništene.

Dok gledaju oronulu kuću, osjećaju se još nemoćnije: kao pomorci, imaju novac za dogradnju dvaju katova i rješenje stambenih problema obitelji. Konzervatori ih ne koče jer kuća ne podliježe zaštiti, no dozvole su rušile žalbe zbog pogrešnog navoda broja parcele, neupisanog prava služnosti u ZK spisu, visinskih kota u projektu... Rušili su ih i susjedi koji su im davno potpisali suglasnost koja je promjenom zakona postala nepotrebna i nevažeća.

- Od sestara Kristović parcelu kupujemo 1998. godine, a jedan privatni poduzetnik sedam godina traži suglasnost za gradnju. Bezuvjetno mu je potpisujemo i on već 2006. gradi ne kućicu za sinove, kako je rekao, nego zgradu sa sedam stanova koje je prodao. Kad je nama trebalo, tražio je dlaku u projektu i tek tada potpisao. Ne zamjeramo mu to, nego što je prodajući stanove kupcima rekao da mi nećemo ništa graditi.

Zakon se promijenio i ta je suglasnost postala suvišna, a prvu dozvolu iz 2005. oborio je upravo taj poduzetnik jer su, pogreškom geodeta, kote u projektu pogrešno navedene. Nova je dozvola srušena zbog neupisanog prava služnosti. Svako rušenje dozvola se po pravilu događalo kad smo bili na brodu.

Od ožujka 2013. i zadnje dozvole ništa se ne događa. Dio stanara zgrade iznad naše tužio nas je Upravnom sudu jer nisu pozvani na uvid projekta. Sud sve vraća na ponovni postupak da se isprave nepravilnosti, ali dozvolu još nemamo - govori Željko Barčot.

- Iako je mnogima omogućeno obročno plaćanje, 2006. morali smo za komunalije u roku tri dana uplatiti 75.000 kuna. Da smo novac oročili, samo od kamata dobili bismo još 10.000 eura koje gradska uprava vrti već 11 godina, a nas "šetaju". Preko posrednika nam je poručeno da određenim osobama iz Odjela za izdavanje dozvola, neću ih imenovati, platimo ljetovanje u Nici i Monacu te da sigurno dobivamo dozvolu - dodaje Željko, a Zdravko nastavlja:

- Godine lete, angažirali smo i odvjetnicu, troškovi rastu. Prema Zakonu o legalizaciji, susjedi istočno od nas, u istoj su razini legalizirali manji objekt bespravno izgrađen prije nego smo kupili parcelu. Kao susjedi, suglasili smo se. Šteta da nismo i mi počeli bespravnu gradnju. Već bismo sve završili i legalizirali. Ovako plaćamo ceh poštivanju zakona i još nemamo kuću! Kad god odemo u gradski ured, nadležnih nema.

Na putu su ili na sastanku. Uvijek su negdje, a s nama se ne razgovara. Još 2010. mi je rečeno da sve damo u novine. Nikom ništa ne krademo, svoji smo na svome, želimo ovdje ulagati. Zar da djecu tjeramo iz svoga grada? Kad smo 2006. trebali platiti komunalije, rečeno je da ih uplatimo da bi gradska uprava imala nedostajući dio novca za isplatu plaća zaposlenicima! A nama ne daju dozvolu! Već 11 godina imamo suglasnost stanara, a sad nam ruše dozvole, dok zbog promjene zakona potpisana suglasnost više ne vrijedi.

Odvjetnica braće Barčot nije željela ništa izjaviti da se to ne bi tumačilo kao pritisak na pravosuđe, ali pročelnica gradskog Upravnog odjela za izdavanje dozvola i provedbu prostornog uređenja Silva Vlašić kaže:

- Braća Barčot su 2004. od tada nadležnog Ureda državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije zatražila građevinsku dozvolu za obiteljsku kuću. To je jedini predmet koji je naš ured naslijedio, a koji još nije pravomoćno okončan, iako sve vrijeme vodimo taj postupak po rješenjima nadležnog ministarstva i Upravnog suda. Do zaprimanja spisa, Ministarstvo je izdane dozvole tri puta poništavalo, a Upravni sud to potvrđivao.

Sada vodimo postupak po zadnjoj, odbijajućoj odluci suda iz prosinca 2014., a sva rješenja Ministarstva i Upravnog suda ukazuju da glavni projekt za gradnju nije sukladan važećim prostornim planovima te ga treba urbanistički korigirati po zadanim parametrima. U međuvremenu je na dijelu parcele za planiranu gradnju zatražena i ishođena legalizacija nezakonito izgrađene zgrade te je dio čestice investitora ušao u sastav čestice legalizirane zgrade, čime im je građevinska čestica smanjena.

Time su izmijenjeni urbanistički parametri gradnje: veličina građevne čestice, koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, udaljenost građevine od međe... Investitori trebaju dostaviti ispravljeni projekt usklađen sa situacijom građevine na novoformiranoj čestici. Taj glavni projekt u svemu mora biti prema prostornim planovima, što do sada nije bio slučaj - kaže Silva Vlašić.

Dodaje da investitori moraju korigirati glavni projekt prema prostornoj dokumentaciji i uskladiti prema upisanom "teretu čestice" u ZK izvatku koji na dijelu parcele zabranjuje gradnju iznad 2,50 m. Moraju ga prilagoditi novoj veličini građevne čestice koja je smanjena nakon legalizacije nelegalnog objekta. Kaže da je njezin ured ozakonio traženu nelegalnu zgradu i samo inzistira na urbanističkim uvjetima.