Branitelji blokirali Dalmatinu kod Vrgorca, ministar otvorio dionicu u Karamatićima; Hajdaš Dončić: Novog zapošljavanja neće biti

NAJNOVIJE

Ministar Siniša Hajdaš Dončić, prvi se provezao dionicom Dalmatine od Vrgorca do Ploča simbolično označivši službeno spajanje tog dijela autoceste na koje se čekalo pune tri godine. Ministar Dončić je prvih pet vozača, koji su prošli kroz naplatne kućice na Karamatićima darovao Encom za vožnju autocestom.

Preko naplatnih kućica prvi se provezao Tomislav Marković iz Zagreba. Rekao je da je dionica dobro urađena te da će se značajno skratiti putovanje prema Dubrovniku.

Vedran Markota, koji je također dobio Enc, kazao je da je otvaranje autoceste značajno za grad Ploče i Dubrovačko-neretvansku županiju.

I svi ostali koji su prošli dionicu Vrgorac-Ploče ocjenili su kao iznimno sigurnu i ugodnu za putovanje, a euforija među Neretvanima, ali i ostalim stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije zapravo tek počinje, jer će se u blagdanski posjet prijateljima i rodbini voziti kraće i stići brže.

Riječ je o dionici dugoj16,1 kilometar a istodobno je otvorena i dionice A10 Granica Bosna i Hercegovina - interregionalni čvor Metković, u duljini 7,5 km od Čvora Ploče do granice BiH. Zbog teškog terena, izgrađeno 15 objekata, i to 7 vijadukata, 2 nadvožnjaka, 2 podvožnjaka i 4 tunela. Također je izgrađen cestarinski prolaz Karamatići sa 6 naplatnih kućica, 10 prolaza, 2 prolaza za vangabaritna vozila, objektom kontrole naplate i kućicom za prodaju pretplate.

Čvor Ploče, zajedno sa spojnom cestom predstavlja prometnu cjelinu koja spaja Autocestu A1 s gradom Ploče, odnosno Lukom Ploče i ujedno, s državne ceste D8 omogućava pristup autocestama A10 i A1. Puštanjem u promet novih dionica, Autocesta A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit će u prometu u ukupnoj dužini od 483 km, a visina cestarine od Zagreba do Karamatića iznositi će 228 kuna za osobna vozila.

- Prvo bih naglasio da nema bina i drugih popratnih troškova koje je u nekim prošlim vremenima morao plaćati građevinski sektor. Ovo nije otvorenje već propagiranje novog načina naplate cestarine Encom, kazao je ministar prometa, Siniša Hajdaš Dončić, naglašavajući da Hrvatska više neće graditi autoceste.

Ukoliko se bude gradilo, graditi će se u pogodnim trenucima uz sufinanciranje Europske unije, kazao je Dončić ističući da se naredne godine se završava i ulaz u Luku Ploče a nakon odobrenj kredita IBRD-a i most na Savi, koji je dio interregionalnog koridora 5C.

Izgradnjom ove autoceste diže se konkurentnost Luci Ploče, koja je vezana za gospodarstvo BIH, zaključio je ministar Hajdaš Dončić.

Ukupna investicijska vrijednost radova na dionici Vrgorac - Ploče, uključujući i vijadukt Otrić Seoci i autoceste A10 granica BiH - Ploče dionica Granica BiH - interregionalni čvor Metković iznosi 1.700.000.000,00 kuna (bez PDV-a).

Dok se autocesta puštala u promet dvadesetak prosvijednika, stanovnika okolnih naselja Zmijarecvića, Puljana, Karamatića, Eraka, Otrić-Seoca, Kobiljače prosvijedovalo je jer im unatoč postojanju projektne dokumentacije nije izgrađen priključak na autocest. Oni su još tražili i reviziju zapošljavanja na naplatnim kućicama ističući da se nitko od lokalnih stanovnika nije zaposlio, premda žive samo kojih stotinjak metara dalje.

Ministar Dončić je kazao da ne želi davati lažna obećanja nekome te da HAC ima svoju upravu koja odgovara za ekonomsko poslovanje.

Ukoliko postoji potreba za zapošljavanjem ljudi će biti zaposleni. Nema ovdje gomilanja ljudi na nepotrebnim mjestima, kazao je Dončić, koji je komentirao zahtijeve lokalnog stanovništa za priključkom na autocestu.

Spojnu dionicu okolnih naselja isprojektirati će HAC nakon čega će ona biti prebačena u ingerenciju Hrvatskih cesta. Cijena koštanja je oko milijun EUR-a i to je tek moguće uraditi do kraja 2015 godine, kazao je Dončić.

Alen Kruhak, predsjednik Uprave Održavanja i naplate cestarina u HAC-ukazao je da tek treba utvrditi potrebu za zapošljavanjem novih kadrova na autocesti Vrgorac-Ploče. Po njegovim riječima polovinom veljače trebao bi se raspisati javni natječaj za zapošljavanje najvjerojatnije trideset do najviše četrdeset novih ljudi..

RANIJE U 12.30 SATI

Jedan dio prosvjednika otišao je prema Karamatićama gdje je svečanost otvorenja, dok se jedan dio vratio na posao. Prosvjednici su ljuti jer mediji nisu popratili prosvjed.

- Mi koji smo 90-ih stali u obranu Hrvatske, sad se ponovno moramo boriti protiv stranih okupatora i domaćih političkih izdajnika. Sad su nam doveli  ljude sa strane u Vrgorac da rade, protiv kojih nemamo ništa, a ovdje ima toliko nezaposlenih - prilično ljutito istaknuo je branitelj Joško Joke Radonić.

Matko Vuković Car, koji je ostao bez posla prije više od 20 godina, i godinama se bori da preživi, kazao je kako najbolje da svi legne na autocestu i zaustave promet kako bi HAC-u i ministru Sinišu Hajdašu Dončiću, dali do znanja što je napravio ovom kraju.

Vrgorčani su očekivali da će se netko iz ove državne tvrtke ili resorni ministar obratiti nezadovoljnim građanima, koji su izigrani.

- Postavljam pitanje kome je bilo u interesu bili napraviti diverziju s medijima? Na prosvjedu nije bila niti jedna od TV-ekipa. Do zadnjeg dana skrivala se službena odluka o vremenu i mjestu otvaranja nove dionice autoceste. Mislim da je ovdje riječ o jednoj dobroj i organiziranoj sabotaži prosvjeda. Zar je u ovoj zemlji zabranjeno okupiti se u mirnom prosvjedu i postaviti pitanja odgovornim osobama?! Zašto nitko od odgovornih ljudi iz HAC-a,  ili nadležnog Ministarstva, nije izišao pred ove ljude, koji su ih na civiliziran način pozvali? Ukoliko nitko ne odgovori na ova pitanja, očito ćemo morati poduzeti drugačije mjere u nadi da će nas netko čuti - rekao je Teo Dodig, jedan od organizatora od ovog prosvjeda.  

Prosvjednici su ostali zatečenima kako kažu  smišljenim pokušajima pojedinih skupina da se nečuje njihov glas.

- Unatoč pokušajima da nas u startu razdjele, da nas javnost ne primjeti uspjeli smo poslat poruku hrvatskom narodu, koja ja nepravda napravljena Vrgorcu. Uspjeli smo pokazati da nismo samo točka na karti i slijepo crijevo Hrvatske. Postoje neka obećanja da bi ipak uskoro mogao biti  natječaj za ovaj Centar, ali ako ta obećanja ostanu samo mrtvo slovo na papiru, spremi smo preći crtu - jasno je poručio Goran Ćulav, alfa i omega ovog prosvjeda.

U jednom trenutku okupljeni su odlučili krenuti novootvorenom dionicom autoceste do Ploča, u susret ministru Sinišu Hajdašu Dončiću, no policija ih je upozorila da ta dionica autoceste ni još nije otvorena za promet, te da ako se odluče na taj potez mogle bi ih sustići kazne, pa su se neki od njih odlučili zaputiti alternativnim cestama.

RANIJE

Prosvjednici su oko 11.30 sati blokirali ulaz i izlaz s Dalmatine kod naplatnih kućica u Vrgorcu

Prethodno, formirali su kolonu sa 100 vozila i iza 11 sati se zaputili prema ulazu na autocestu na Ajdanovcu.

Branitelji i stanovnici Vrgorca, njih oko 150, okupili su se nešto prije 11 sati na Gradskom kolodvoru. Ustrajni su u najavi da će blokirati cestu jer u novom Centru nije zaposlen nitko iz Vrgorca.

Nije došlo do njihovog susreta s ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem, koji je u zadnji tren svečanost otvorenja iz Vrgorca preselio u Karamatiće.

U Vrgorcu i na trasi ceste zamjetna je pojačana nazočnost policijskih snaga.

Iz Ministarstva su poslali priopćenje u kojem su pojasnili kako je nije riječ o seljenju svečanosti otvorenja u zadnji čas, jer se dionica otvara prema planu na naplatnoj postaji Karamatići, a što je vidljivo iz jučerašnjeg „Poziva novinarima“ upućenog na redakcije iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Dodaju, kako ministar od 10 sati boravi na toj dionici autoceste te je obilazi s okupljenima.

FOTO: IVO RAVLIĆ / CROPIX

NAJAVA

 Graditi autocestu veliki je izazov za svakog inženjera, a graditi i izgraditi cestu u dalmatinskom kršu samo je moglo poći za rukom onima najstručnijima i najspretnijima.

Alfa i omega Dalmatine nesumnjivo su dva čovjeka, inženjeri Hrvatskih autocesta Anto Filipović, direktor projekta Dalmatine, i Ante Leko, glavni inženjer i koordinator dionice autoceste od Vrgorca do Karamatića. Filipović je na Dalmatini od samih početaka, počeo je raditi prije 13 godina na Bosiljevu, a završio je posao u Novim Selima, dok je Leko karijeru počeo u Pločama, gradeći čvor Čeveljuša i dio brze ceste do Karamatića, a nastavio je izgradnjom autocestovne dionice između čvorova Vrgorac i Ploče.

Teško do Dubrovnika

I njima se nakon puštanja u promet najjužnije, ujedno i zasigurno posljednje dionice Dalmatine u sadašnjem trenutku, život potpuno mijenja, jer projekt završava na granici Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Do Dubrovnika se prometnica vjerojatno neće nastaviti u bližoj budućnosti, a ako se to i dogodi, gradit će je neki drugi.

Nije im bilo nimalo lako voditi radove, nadzirati iskope, drobiti tvrdi dalmatinski kamen, boriti se s odronima i usred dotad netaknutih terena “provući” suvremenu autocestu. Bilo je tu i drugih problema, na terenu su znale biti stotine radnika, ali mjesec poslije njih znatno manje, jer se štrajkalo, pregovaralo i prijetilo napuštanjem gradilišta. Ipak, sve se konačno završilo.

– Bila je to borba s teškim terenom – kaže Anto Filipović, koji je izgradio 420 kilometara autoceste uključujući desetke tunela i vijadukata.

Posebno mu se u sjećanje urezao tunel “Sveti Rok”.
– To su bili opsežni zemljani radovi, puno utrošenog rada i odricanja, ali uspjeli smo i na to sam ponosan – ističe Filipović.

Anto Filipović i Ante Leko s našim reporterom pokraj naplatne postaje ‘Čarapine’

Na potezu od Dugopolja do Šestanovca trebalo je probiti šest tunela, izgraditi pet vijadukata i most preko Cetine, dok se na zabiokovskoj dionici od Šestanovca do Ravče nalazi čak 47 objekata. Zbog teškog terena na trasi između čvorova Ravča i Vrgorac projektirano je pet vijadukata, četiri nadvožnjaka i tunel.

Na pitanje gdje mu je bilo najteže, Filipović ne odgovara, ali u razgovoru ipak zaključujemo da je posljednja dionica ujedno bila i najzahtjevnija, jer su se gradili vijadukt “Veliki Prolog” i tunel “Šubir”.
– Posljednjih dana morao sam se nositi i s medijskim pritiskom jer svi pitaju kada će se otvoriti autocesta. Razumljivo je veliko zanimanje za otvorenje, ali prometnicu jednostavno ne možemo pustiti u promet prije tehničkog pregleda svakog objekta – pojašnjava Filipović.

– Evo, ostvarili smo svoj san, ali i san mnogih Neretvana. Autocesta je stigla na jug. Malo se tko može pohvaliti u Europi da je u ovako kratkom vremenu napravio projekt poput Dalmatine, od Bosiljeva do Ploča – ističe direktor projekta Dalmatine.

Iza Ante Leke u Neretvi ostaje čvor “Čeveljuša” i brza cesta od Ploča do Karamatića. Bageri su na tim terenima prvi put bili angažirani u svibnju 2007. godine. Izgradio se dio brze ceste, “ispeglao” krš, probila su se tri tunela i premostilo šest vijadukata, uključujući željezničku prugu prema Metkoviću i Crnu rijeku na iznimno zahtjevnom, kamenitom, ali i močvarnom terenu.

– Tunel “Zmijarevići” je dvocijevni dok su ostala dva, “Međak” i “Petrovac”, jednocijevni. Iskopano je više od 600 tisuća kubika materijala – prisjetio se Ante Leko.
Gradilo se u najmanju ruku u čudnim uvjetima.
– S jedne strane razlamalo se brdo, dok se tek pedesetak metara dalje vijadukt gradio u močvarnom i muljevitom tlu – ističe glavni inženjer Leko, koji se nakon odrađenog posla vraća obitelji u Zagreb.
– Ponosan sam na čvor “Čeveljuša”, koji je impozantan i iznimno “figura” u prostoru – otkriva nam Leko.

Ceste u brojkama - 13 godina trajala je izgradnja Dalmatine od Bosiljeva do Ploča - 486 kilometara duga je autocesta od čvora Ploče do Zagreba (Lučko) - 228 kuna koštat će cestarina od Ploča do Zagreba

'Ministre, danas ćemo stati na autocestu!' Završetak posla stoljeća, gradnje autoceste duge 500 kilometara od Zagreba do Ploča, u petak (danas) mogao bi biti obilježen prosvjedima i sukobima.Nakon što su svoje ogorčenje prosvjedima uz novoizgrađeni dio Dalmatine izrazili mještani pločanskog zaleđa, jer ih je nova prometnica izolirala od ostatka Hrvatske, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, koji će obaviti “radno otvaranje” nove autocestovne dionice, imat će vatreni doček. Vrgorac ovih dana vrije, stanovnici cijeloga kraja nezadovoljni su što su Hrvatske autoceste (HAC) prebacile radnike iz Zagreba i drugih centara na rad u 25 milijuna kuna vrijednom Centru za održavanje i kontrolu prometa (COKP) u Vrgorcu, koji bi trebao biti pušten u rad usporedno s dionicom autoceste između čvorova Vrgorac i Ploče. Višak radnika Braniteljske udruge i građani organizirali su veliki prosvjed koji će krenuti u 11 sati s gradskog autobusnog kolodvora prema COKP-u na predjelu Ajdanovac. Prema informacijama iz HAC-a, u tom centru radit će oko 70 ljudi, ali nitko iz Tinova grada, pa ne treba posebno isticati koliko je to težak udarac za vrgorački kraj u kojem je svaki šesti stanovnik na Zavodu za zapošljavanje. Prije nešto više od mjesec i pol dana, kada je raspisana javna nabava za zapošljavanje 38 radnika preko agencija, Vrgorčani su se ponadali da će dobiti barem jedan dio poslovnog kolača. Međutim, Nadzorni odbor HAC-a nije prihvatio zahtjev Uprave za angažiranje dodatne radne snage s obrazloženjem da u državnoj tvrtki već postoji višak radnika koji se može preraspodijeliti na novootvorena radna mjesta. Od trenutka kad se doznalo da su Vrgorčani “izvisili” i u ovom projektu, osnovan je svojevrsni krizni stožer, sastavljen uglavnom od mladih ljudi i branitelja, koji već danima rade na pripremi prosvjeda, pa su tako plakatima s pozivom na prosvjed oblijepljene sve gradske ulice, dućani, kafići i sela. Na lokalnom radiju non-stop se vrti ova tema, a sastavljena je i Facebook grupa “Zajedno za Vrgorac”. Nakon dugo vremena Vrgorac je ponovno ujedinjen oko jedne teme, posebice zbog činjenice da je HAC gotovo u pravilu u sličnim centrima zapošljavao stanovnike iz regije kroz koju prolazi autocesta, a sada se odjednom odustalo od takve prakse. – Mi građani Vrgorca mirnim prosvjedom želimo dokazati kako je prošlo vrijeme pasivnosti i šutnje. Preko leđa ovih poštenih i marljivih ljudi lome se koplja neprofesionalnog, socijalno neosjetljivog i “rodijačkog” upravljanja državnim tvrtkama. Nismo protiv ovih ljudi koji su preraspodjelom ovdje zaposleni, ali smo protiv sustava koji pored ovoliko nezaposlenih Vrgorčana dovodi ljude iz udaljenih mjesta, čije naknade za putne troškove sežu do iznosa koji bi mogao pokriti godišnju plaću još kojeg radnika – kažu u kriznom stožeru. Mate Primorac

"Nindže" ispred HAC-c Ispred HAC-ove upravne zgrade u Zagrebu u noći između srijede i četvrtka osvanuo je transparent s jasnom porukom koju su Vrgorčani uputili čelništvu te državne tvrtke. Sve je detaljno isplanirano, kažu nam u kriznom stožeru, samo kako bi se što veći broj ljudi odazvao prosvjedu.