Sasvim sigurno, nakon što su investitori prilagodili projekt svim utemeljenim primjedbama, i dobili sve suglasnosti, to bi bila jasna poruka da je investiranje u Hrvatsku vrlo rizično. Što bi to značilo za gospodarstvo koje je pred kolapsom u manjku svježeg kapitala, ne treba govoriti.
Pritisci na vijećnike
Naime, iako nisu uspjeli srušiti projekt referendumom koji je zbog izlaska tek trećine građana s pravom glasa propao ovog proljeća uoči lokalnih izbora, protivnici golfa, okupljeni u inicijativu “Srđ je naš” ne odustaju. Nezavisnom listom “Srđ je grad” koja je na izborima osvojila tri vijećnička mandata, a budući da je rok za donošenje UPU-a 23. kolovoza, šansu su vidjeli u neslozi među strankama lijeve opcije, SDP-u, HNS-u, DDS-u i Laburistima te određenoj mogućnosti neformiranja Gradskog vijeća.
No Dubrovačkim dogovorom o konstituiranju Gradskog vijeća, koji je okupio vijećnike HDZ-a, HNS-a i SDP-a te većinu njihovih koalicijskih partnera, novi su izbori izbjegnuti, a procedura donošenja prostornog plana pokrenuta, što aktivistima nikako ne odgovora jer političke stranke ne samo Dubrovačkog dogovora već i Dubrovačkog demokratskog sabora, lokalne stranke koja ima tri vijećnika, podržavaju tu investiciju.
S obzirom na to da je UPU imao prolaznu ocjenu kod većine vijećnika, jer je izvan Dogovora ostalo samo troje vijećnika Laburista i NL-a “Srđ je grad”, kako bi blokirali početak gradnje kompleksa, aktivisti okupljeni u inicijativu “Srđ je naš” u proteklih nekoliko dana na štandovima po ulicama prikupili su 850 zahtjeva građana za nazočnost sjednici.
Time, uz otvorene optužbe da je Dubrovački dogovor sklopljen samo po nalogu investitora, izraelskog poslovnjaka Aarona Frenkela te da su vijećnici koji su pristali na suradnju zapravo korumpirani, žele izvršiti dodatni pritisak kako bi se predloženi prostorni plan odbio. U tome su djelomično i uspjeli jer HDZ-ovi koalicijski partneri, prije svega HSLS-ov vijećnik Ivo Gjaja, odbijaju podržati UPU, dok predsjednica HSP-AS-a Ruža Tomašić najavljuje kako to neće napraviti ni njezina dva vijećnika.
Ni u SDP-u nisu više jedinstveni po pitanju golfa. Zanimljivo, iako Vlada Zorana Milanovića čini sve kako bi u Hrvatsku privukla investitore, SDP-ova vijećnica i saborska zastupnica Tatjana Šimac-Bonačić, kako se može čuti, neće podržati prostorni plan. Neće ga, kažu, ni odbiti već će ostati suzdržana, kao što je, unatoč Dubrovačkom dogovoru, bila na konstituirajućoj sjednici.
‘Događanje naroda’
S druge strane, nazočnost na sjednici zatražio je i dio građana Bosanke na Srđu koji, okupljeni u udrugu, podržavaju projekt. Rezultat je poprilično uzavrela atmosfera koja će se sasvim sigurno s ulice premjestiti u Gradsku vijećnicu, premalenu za sve koji žele biti na sjednici.
Naime, predsjednik Gradskog vijeća Niko Bulić (HDZ), naglasivši kako neće dopustiti “događanje naroda”, odbio je mogućnost da sjednicu održi u nekom većem prostoru te je, prvi put u povijesti, od medija zatraženo da akreditiraju svoje novinare kako bi im se osiguralo mjesto za praćenje sjednice. Dodatno ulje na vatru u srijedu je dolilo nekoliko stanovnika Bosanke nezadovoljnih što njihovo zemljište na Srđu koje nije u obuhvatu budućega golfskog kompleksa nije predviđeno kao građevinsko.
Podsjetimo, hotelsko-apartmansko naselje s golfskim igralištima u prostornim planovima nalazi se još od 2000. godine. Tijekom proteklih 13 godina projekt je promijenio tri vlasnika, ali i obuhvat. Naime, od početnih 100 hektara, izmjenama županijskog prostornog plana 2006. godine od Vladina povjerenika Želimira Bosnića, površina namijenjena za taj kompleks proširena je na 310 hektara, što je bilo okidač za antigolfsku kampanju koja je proteklih sedam godina prerasla lokalne okvire.
Kroz to vrijeme u borbu protiv golfa ekoudrugama priključile su se i druge udruge civilnog društva, i to ne samo iz Dubrovnika, pa čak i dubrovačka udruga arhitekata. No unatoč silnim pritiscima, pa čak i bez četvero vijećnika Dubrovačkog dogovora, procjenjuje se u Dubrovniku, UPU bi uz 15 vijećnika HNS-a, SDP-a, HNS-a, umirovljenika i Bošnjaka, trebao dobiti natpolovičnu većinu.
|
Glas s BosankePredstavnici Udruge ‘Bosanka’ obratili su se javnosti uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se u utorak odlučivati o UPU-a golfa sa sportsko-rekreativnim centrom i igralištem na Srđu. - Za golf jesmo, ali ne u ovakvim razmjerima, naročito se protivimo zonama Bosanka Jug i Bosanka Sjever koje su nas stisnule i nemamo više mjesta za razvoj - zaključio je Kristo Martinović. Njegov susjed Konstantin Žitinski smatra kako se još uvijek mogu pomiriti javni interes građana i investitora. dv |
'Zbog golfa su mi zamalo kćer oslijepili'Nešto kasnije u solo razgovoru za portal Dubrovniknet izrekao je niz optužbi o prijetnjama koje su mu upućene zbog golfa. Kako je kazao, eksplodirao mu je poštanski sandučić na kući na Bosanci, a kćer mu je u Zagrebu napao nepoznati muškarac na motociklu i poprskao nekakvim sprejem od čega lošije vidi na jedno oko. Navodno je dobio prijetnje da će mu kćer biti likvidirana ukoliko bude pravio probleme. Ti navodi o ozbiljnim prijetnjama po prvi put su se čuli kad je riječ o projektu golf. Neslužbeno, može se čuti da ako slučaj postoji vodi se u Zagrebu, a ne u Dubrovniku. Konstantin Žitinski po riječima susjeda s Bosanke vlasnik je većeg kompleksa zemlje na Srđu, koji je nudio na prodaju u vrijeme kad je kupovana zemlja za golf, ali njegova zemlja nije otkupljena. Jedan od žitelja s kojim smo razgovarali tvrdi da ne vjeruje u priču o prijetnjama.Tu je priču Žitinski navodno već jedanput prije koristio, ali drugim povodom. Inače,Žitinski se ne slaže s projektom jer su u UPU Bosanka njegove parcele označene kao zeleni pojas, a nije se slagao ni sa odlukom konzervatora da ne smije podići kat na svojoj kući. Što se tiče eksplozije poštanskog sandučića istina je, kaže naš sugovornik, da su djeca ubacila petardu. Riječ je o čovjeku koji veći dio godine s obitelji živi u Zagrebu, a ljetne mjesece provodi na Bosanci. Široj javnosti postao je poznat zbog sudskog spora sa zagrebačkim odvjetnikom Ljubomirom Valkovićem kojega je tužio da ga je prevario za 100 tisuća tadašnjih maraka honorara za jedno zastupanje. U tom sporu odvjetnik je u rujnu 2008. godine pravomoćno oslobođen krivnje. Taj je spor je proistekao iz zahtjeva da naknadu štete koji je Žitinski vodio protiv Croatia osiguranja. Croatia je pristala na nagodbu i isplatu čak 1,8 milijuna maraka Žitinskom, a u postupku je sudjelovao i odvjetnik Valković. Na koncu je Žitinskom isplaćeno 1,7 milijuna maraka odštete. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....