Zabranu nadlijetanja opožarenih nerazminiranih područja iz MORH-a su objasnili postojanjem minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz Domovinskog rata koja nakon protoka vremena mogu biti vrlo opasna, oštetiti protupožarni zrakoplov ili ozlijediti posadu. Zemaljske vatrogasne snage istodobno se pitaju misli li itko na njihovu sigurnost kad dežuraju uz rub minskog polja radi sprječavanja širenja vatrene stihije.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji potencijalno ugroženo područje prostire se na 164 kilometara granice koju, uz pripadnike šest javnih vatrogasnih postrojbi i na desetke DVD-ova, sa zemlje nadzire i 180 sezonskih vatrogasaca. Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović kaže da su kritične točke rubni dijelovi općina Dubrovačko primorje i Konavle, koji su godinama zabilježeni u kartama Hrvatskog centra za razminiranje.
− Sporazum o ograničenom djelovanju kanadera nije novost. Pravilo je da zračne snage na minsko sumnjivom terenu, čim vatra iziđe iz kontaminiranog područja, u dogovoru s vatrogasnim zapovjednikom odrade svoj dio posla ako su požarom izravno ugroženi ljudski životi ili stambeni objekti. Pri procjeni prvenstveno treba misliti na sigurnost vatrogasaca i posada kanadera koji sudjeluju u intervenciji − kaže vatrogasni zapovjednik Simović, te dodaje da je proteklih mjeseci uspostavljena dobra koordinacija između MUP-a RH i BiH koja gasiteljima omogućuje neometan prelazak granice.
Stjepan Simović nada se da se neće ponoviti prošlogodišnja vatrena sezona, rekordna po broju požara i zahvaćenoj površini. U kolovozu prošle godine u samo jednom danu planulo je u Župi dubrovačkoj, Mokošici, Lopudu i Kominu, pa je uz zračnu potporu na razvučenom terenu trebalo intervenirati tristotinjak vatrogasaca. Ove su godine na 20 točaka od Neretve preko Pelješca i otoka uspostavljena 24-satna dežurstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....