Problem onečišćenja mora, podmorja i obala je progresivno rastući, a izvješće o zagađenju peljeških i mljetskih plaža i uvala bit će adresirano Državnom odvjetništvu kako bi se utvrdilo ima li osnova za podizanje kaznenih prijava zbog onečišćenja dubrovačko-neretvanske obale.
Nakon što se prikupe podaci od svih inspekcija, koje su bile na otpadom zatrpanim područjima, konačno izvješće što s juga najavljuju proslijediti DORH-u, definirat će Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša DNŽ, u suradnji s pogođenim jedinicama lokalne samouprave, Županijskim operativnim centrom (ŽOC) za intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora i Stožerom za zaštitu i spašavanje. Istaknuto je to na radnom sastanku ŽOC-a održanom u Trsteniku - pelješkom mjestu u najvećoj mjeri pogođenom ekološkom katastrofom prije desetak dana, odakle je i počela akcija čišćenja morskog i obalnog dijela zatrpanog ogromnim količinama otpada, većinom, iz Albanije.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić kazao je da ima obećanje resorne ministrice Marine Matulović-Dropulić o financiranju troškova akcije čišćenja, čije je sudionike pohvalio, a od općina se očekuje izvješće o količinama prikupljenog otpada i utrošenom novcu. Akcija čišćenja, kako poručuju organizatori, završena je, premda se izviđanje županijskog akvatorija i raščišćavanje manjih uvala koje su bile nedostupne - nastavlja.
Nema medicinskog otpada u moru
Dubrovački dožupan Frano Skokandić, koji je koordinirao „morskim“ dijelom akcije, kazao je da su brodovi vraćeni u luke, ali će zbog najavljenih vremenskih neprilika i nepoznanice o stanju s otpadom na pučini i dalje biti u pripravnosti. - Speklulacije da je u moru medicinski otpad, srećom, pokazale su se netočnima - naglasio je Skokandić.
Poznati ronilac Kristijan Curavić, koji se prvih dana dobrovoljno priključio kolegama na jugu u akciji čišćenja, podsjetimo, spominjao je katastrofalno stanje podmorja i bolnički otpad u Jadranu, nakon čega je Skokandić izjavio da su „ronioci zaranjali do 200 metara na potezu između Zaglavka i Žuljane, baš gdje je Curavić sugerirao da ima sanitarnog otpada, ali našli su samo nešto malo plastike“.
Iz Albanije stiže 60 posto otpadaEvidentno je da je većina otpada došla s područja Albanije, a manji dio iz Grčke i Italije - precizirao je član ŽOC-a Vladimir Onofri, iz dubrovačkog Instituta za more i priobalje, koji je i upozorio na „progresivno rastući“ problem onečišćenja mora, podmorja i obala. Okupljene je upoznao s rezultatima studije koju je izradio Institut “Ruđer Bošković”, a prema kojoj 60 posto otpada na dubrovačko-neretvansko područje stiže upravo iz - Albanije. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....