Iako su stanovnici Dubrovačkog primorja, županijske ekološke udruge i struka digli glas protiv odlagališta otpada u Lučinu razdolju, čini se da Dubrovačko-neretvanska županija baš ne mari za protivljenja na terenu. Zanimljivo je da se gradnji tog odlagališta otpada protive i Hrvatske vode, čiji je predstavnik i za nedavnog obilaska terena kazao da oni neće dopustiti izgradnju odlagališta u trećoj zoni sanitarne zaštite, te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), koja inzistira na kvalitetnoj zaštiti Malostonskog zaljeva, inače zaštićenom rezervatu od državne važnosti.
Spoj krša i mora
Osim okoliša, gradnjom odlagališta otpada ugrožena je proizvodnja oborite ribe u ribljim farmama u Malostonskom zaljevu i Malome moru. Riba se neće moći prodavati jer neće dobiti certifikat EU-a HACCR, pa će propasti kompletna proizvodnja ribe i školjaka, kamenica i mušula. Uz svjetski poznate kamenice, ugroženo je još osamdesetak vrsta školjaka iz tog jedinstvenog ekosustava na Mediteranu, budući da su istraživanja potvrdila izravan spoj krša i mora, jer se boja puštena na lokalitetu Lučino razdolje nakon tri dana pojavila na Bistrini.
− Lokacija centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije izabrana je politički, a ne zato što je najpogodnija za ljude i okoliš. I inače predlagači i investitori rasprave o studijama doživljavaju kao proceduralnu tlaku koja se zakonski mora odraditi, a ne zato da se posluša glas naroda − ističe predsjednica ekološke udruge “Lijepa naša” Ana Musa, koja u svojim primjedbama ističe da je buduće regionalno odlagalište udaljeno samo pet kilometara od granice s BiH, koja je u ovome slučaju, u skladu s konvencijom ESPOO, “pogođena zemlja”.
Musa također upozorava da u Studiji utjecaja na okoliš nema stava Akademije nauka i umjetnosti BiH, koja traži se da se ne poduzima ništa što bi ugrozilo podzemne vrste Popova polja. Slično razmišlja i stručnjak za krš te predstavnik udruge građana “Pravo na zavičaj” Ivo Lučić, koji za sve optužuje aktualnu županijsku vlast koja, prema njegovim riječima, prikrivajući podatke sustavno obmanjuje javnost kako bi se pokrenula gradnja nečega što će biti trajna opasnost za budućnost Dubrovačkog primorja i čitave županije.
Isto tako, Lučić nije zadovoljan ni studijom utjecaja na okoliš regionalnog odlagališta otpada Lučevo razdolje, ističući da je taj dokument protupravni jer u Prostornom planu općine Dubrovačko Primorje Lučino razdolje ne postoji kao lokacija otpada, nego ima drugu namjenu. Ako se izgradi regionalno odlagalište otpada na toj lokaciji, bilo bi velika prijetnja obližnjem Popovu polju u kojem je registrirano 140 endemičnih, reliktnih i ugroženih podzemnih vrsta, poput Congerije, serpulida te čovječje ribice. Također, lokacija bi mogla utjecati na špilju Vjetrenicu, upozorio je Ivo Lčić.
Osamljeni prijedlog Apeli i upozorenja ekologa i udruge “Pravo na zavičaj”, koji već dva mjeseca zvone na uzbunu, još nisu doprli do nadležnih institucija, Dubrovačko-neretvanske županije i Ministarstva zaštite okoliša. Osamljen je ostao i prijedlog struke dr. Adama Benovića, koji je kazao da bi se odlagalište trebalo graditi na moru, s vanjske strane poluotoka Pelješca, jer bi tu činilo manje štete nego u kršu Lučina razdolja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....