Europa financirala uređenje špilje Šipun

U okviru prekograničnog projekta Hrvatske i Crne Gore “Priroda za budućnost”, vrijednog tri milijuna kuna, u srijedu je predstavljena uređena špilja Šipun u Cavtatu. Riječ je o rijetkom krškom fenomenu koji će kao zaštićeni lokalitet postati dijelom turističke ponude općine Konavle.

Cavtatska špilja Šipun, na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rata u Cavtatu, zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode od 1963. godine, a popularno je nazivaju i konavoskom Postojnom. Biospeleološkim istraživanjima, koja s prekidima traju od kraja 19. stoljeća do danas, utvrđeno je da Šipun krije bogatu špiljsku faunu, s opisanih više od 60 organizama, što je najveći broj opisanih vrsta u nekoj špilji kod nas.

Prvi posjetitelji

Šipun je poznat po prostranom unutrašnjem jezeru i velikoj dvorani sa sigastim nakupinama, od kojih najatraktivnija nosi ime svetoga Vlaha. Uz turističku valorizaciju i dostupnost posjetiteljima, cilj dvogodišnjeg projekta je i zaštita Šipuna, ali i drugih vrijednih lokaliteta Dubrovačko-neretvanske županije, poput herpetološkog rezervata vodenih kornjača u naselju Majkovi u Dubrovačkom primorju, Baćinskih jezera te Parka prirode Lastovsko otočje.

Partneri županijske Razvojne agencije DUNEA kao nositelja projekta “Priroda za budućnost” bili su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije i Poduzeće za nacionalne parkove Crne Gore.

DUNEA je u mandatu aktualne županijske vlasti ostvarila ili započela niz ekoloških, energetskih i projekata u kulturi za koje je iz fondova EU osigurala više od 50 milijuna kuna.

Uz novinare, u obilasku cavtatske špilje bili su zamjenik dubrovačko-neretvanskog župana Frano Skokandić, direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić i ravnateljica Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti na području Dubrovačko-neretvanske županije Marija Crnčević s predstavnicima Općine Konavle i Turističke zajednice općine Konavle.

Legenda o zmaju Uz špilju Šipun vezuje se legenda iz ilirskog razdoblja, koju je obradio dubrovački pjesnik Junije Palmotić. Legenda pripovijeda o strašnom zmaju Voazu iz Epidaura koji je žiteljima nanosio štetu proždirući stoku sve dok ga na lomači nije spalio sveti Ilar. Svetac je, prema predaji, zmaja iz Šipuna izvukao na suprotnu stranu brda do Mlina i ondje smaknuo, a zahvalni vjernici spasitelju su podigli kapelicu.