Hitna pomoć u dubrovačkoj županiji "ojačana" s pedeset djelatnika i devet novih vozila (FOTOGALERIJA)

U ponedjeljak je ispred zgrade Hitne pomoći na Medarevu obilježen početak rada Zavoda za hitnu medicinu te dostava novih vozila Hitne medicinske pomoći.


U sklopu reorganizacije hitne medicinske službe od 1. studenog djeluje županijski Zavod za hitnu medicinu, čiji će se rad odvijati kroz sedam ispostava i to u Dubrovniku, Čilipima, Banićima, Pločama, Metkoviću, Janjini i Blatu - kazao je tom prigodom župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

- Putem javnog natječaja Zavod je zaposlio pedeset djelatnika za rad u hitnoj medicinskoj službi, a HZZO će godišnje umjesto dosadašnjih 14 milijuna kuna izdvajati 28 milijuna kuna što će pridonijeti ukupnom poboljšanju mreže hitne pomoći u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - istaknuo je župan Dobroslavić.

Okupljenima su predstavljena su i četiri pristigla od ukupno devet novih vozila hitne pomoći, opremljena prema standardima struke i EU, od kojih svaki posjeduje defibrilator, respirator, aspirator, pulsni oksimetar, cjelokupnu opremu za imobilizaciju i izvlačenje pacijenata te potpuno opremljene reanimacijske ruksake.

Prema riječima ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Luke Lulića broj timova u Dubrovniku s dosadašnjih je šest time povećan na deset, Ploče i Metković dobile su timove T1 koje uključuju i liječnike, a Čilipi, Blato, Banići i Janjina po prvi put imaju T2 timove, bez liječnika, ali s medicinskim osobljem koje je osposobljeno za pružanje hitne pomoći.

Ravnatelj Lulić najavio je, među ostalim, da će djelatnici izvanbolničke hitne medicinske pomoći, uključujući i vozače, biti obuhvaćeni propisanim edukacijama za obavljanje tog zahtjevnog posla kroz koje bi trebali proći tijekom iduće dvije godine.

Po standardima EU - Ne treba očekivati da će se u Konavlima ponoviti nesretni primjeri Krka i Umaga-kazao je, odgovarajući na novinarski upit, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Luka Lulić i dodao kako osnivanje T2 tima, uz punkt pripravnosti, znači podizanje kvalitete hitne medicinske službe na tom području. Raniji model s dva liječnika u pripravnosti, u Cavtatu i na Grudi, pojasnio je Lulić pokazao se nedostatnim pa je svojedobno bivši ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Stijepo Raguž, u čijem je sastavu ranije djelovala služba Hitne pomoći, inicirao dogovor s Općinom Konavle i Zračnom lukom Čilipi o suradnji s aerodromskim timom hitne pomoći koji, međutim, nije mogao izlaziti na teren izvan područja zračne luke. - Osnivanje T2 tima uz punkt pripravnosti trebao bi značiti pomak za hitnu medicinu Konavala, iako niti jedan model nije savršen pa niti ovaj, no to je standard kojega propisuje EU - dodao je Lulić.