Holy o Ombli: Država je mogla uštedjeti...

Nakon što su Hrvatska elektroprivreda i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) raskinuli 123,2 milijuna eura vrijedan ugovor o kreditiranju izgradnje prve europske podzemne hidroelektrane Ombla, zeleni su odahnuli, a pobornici energetske megainvesticije prešli “na pričuvne položaje”. Iako ideja još nije potpuno napuštena, HEP će se morati potruditi da potencijalnom kreditoru ponudi čvršća jamstva zaštite okoliša Omble.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode RH raskid ugovora između EBRD -a i HEP-a smatraju potpuno opravdanim:

Ozbiljan zahvat

- Izgradnja HE Ombla ozbiljan je zahvat u prirodi, u području ekološke mreže, za koji moramo biti sigurni da je u skladu sa standardima zaštite okoliša i prirode. Ako nismo sigurni da je prihvatljiv, bolje je uložiti dodatni napor i proći proceduru ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, nego učiniti nešto što se naknadno ne može ispraviti - poručuje glasnogovornica Ministarstva Dijana Sušac. Investitori iz HEP-a pozivaju se na mjere predostrožnosti i preporuke Ministarstva zaštite okoliša i prirode za dodatnim usklađivanjem projektne dokumentacije s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode i zahvatima u ekološkoj mreži.

- Zbog očekivane dugotrajnosti postupka, a radi izbjegavanja daljnjih troškova, HEP I EBRD usuglasili su se o raskidu ugovora o kreditu, uz spremnost za nastavak suradnje na nekom od budućih ulaganja - poručuju iz HEP-a.

Zelena akcija pozdravila je odgodu kao jedini mogući način zaustavljanja štete za prirodu od ekonomski neisplativog projekta utemeljenog na nekvalitetnoj i staroj Studiji utjecaja na okoliš iz 1999. godine. Upravo je Zelena akcija s međunarodnim partnerima potkraj 2011. upozorila EBRD da ne odobri zajam HEP-u bez izrade dodatnih studija bioraznolikosti izvora Omble.

Kao jedno od prirodno najbogatijih područja sa špiljskim sustavom, Ombla se nalazi u nacionalnoj ekološkoj mreži, te u europskoj Ekološkoj mreži (NATURA 2000), a izgradnjom betonske brane prijeti opasnost od devastacije.

Spora i dostižna pravda

O stopiranju investicije očitovala se i bivša ministrica okoliša Mirela Holy:

- Iskreno mi je žao što se ovo nije dogodilo prije godinu dana kad sam bila ministrica okoliša. U više navrata upozoravala sam na štetnost i neisplativost ovog projekta. Da se prije učinilo nešto na tom planu, financijske štete za državu bile bi značajno manje - komentirala je saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy najnoviji ishod poslovnog angažmana Hrvatske elektroprivrede i EBRD-a.

Raspletom događaja zadovoljni su i dubrovački ekolozi:

- Što reći? Pravda je spora, ali dostižna. Dubrovačke ekološke udruge za zaštitu Omble bore se kontinuirano od 1995. godine. Poseban naglasak oduvijek smo stavljali na štetnost izgradnje hidroelektrane u zaštićenom pojasu Rijeke dubrovačke i konačno je došlo na naše. Nadamo se samo da neki investitor neće iznenada oživjeti projekt, pa da priča krene ispočetka - ističe voditeljica dubrovačkog Zelenog foruma Jadranka Šuimunović koja uz Dan Omble 22. lipnja najavljuje međunarodni performance “River Ombla forever”.

Zaštićene vrste Dvije studije utjecaja na okoliš iznose sasvim različite podatke o podrijetlu i stanju zaštićene flore i faune u Ombli. U studiji izrađivača Elektroprojekta staroj blizu 14 godina navodi se kako zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste na lokalitetu nisu nađene, a ako ih i ima, Ombla nije njihovo trajno stanište, već su doplutale bujičnim vodama iz sliva Trebišnjice”. Ista studija konstatira da će se 7 vrsta šišmiša u Vilinoj špilji u nju vratiti kad radovi završe. Zoolozi izrađivači Studije PMF-a iz 2008. pak konstatiraju da bi izgradnju HE postojeća vodena špiljska fauna “bila vjerojatno u potpunosti eliminirana”. Tvrde da je u špiljskom sustavu uz kolonije šišmiša zasbilježeno još 33 vrste životinja. PMF-ovi stručnjaci kažu kako bi se zahvatom izgubio jedini poznati hrvatski lokalitet s ugroženom vrstom ribe Popovska gaovica, 13 endemičnih puževa, 20 podzemnih vodenih vrsta, među njima i čovječja ribica (Proteus anguinus). Za spas šišmiša, predlažu snižavanje kote betonske brane za sedam metara.