HSLS: I lokalna samouprava treba poslovati pozitivno

Hrvatska treba županije, gradove i općine koje će voditi razvojne politike te biti portal javnih usluga poduzetnika i građana – poručila je u petak s press konferencije županijskoj HSLS-a u Dubrovniku prva na listi te stranke za X izbornu jedinicu, te članica predsjedništva HSLS-a prof. dr. Ljiljana Vidučić.

Komparativna analiza komunalnih poduzeća po županijama napravljena protekle godine pokazala je, prema riječima dr. Vidučić, da prema nizu pokazatelja županije imaju probleme s financijskim poslovanjem.

Riječ je ponajprije o tekućoj likvidnosti, rokovima podmirenja obveza u redovitom poslovanju, kao i gubicima, a Dubrovačko-neretvanska županija našla se među četiri koje najslabije posluju.

HSLS predlaže racionalizaciju koja se treba ostvariti i u financijama županija i gradova kao i pripadajućih javnih poduzeća. HSLS-ovci stoga, pojasnila je dr. Vidučić, predlažu uvođenje sustava objedinjenog vođenja njihovih računa, takozvani cash pooling, kakav se već, primjerice, primjenjuje u Karlovcu.

Kako je istaknula prva na HSLS-ovoj listi za X županiju Ljiljana Vidučić, negativna stanja na računima javnih poduzeća koja bilježe "minuse" mogu se pokriti novcem s računa "u plusu", pa bi stoga DNŽ i Grad Dubrovnik trebali razmotriti prednosti objedinjenog vođenja računa na razini županije ili grada te zatražiti bankarske ponude o tome, kao i uvjetima štednje i kreditiranja.

Što se pak razvojne funkcije tiče, nužno je povećati kadrovski, tehnički, organizacijski i financijski kapacitet jedinica lokalne samouprave te osigurati zajedničko djelovanje u provedbi strategije razvoja, a agencija DUNEA mogla bi postati u punom smislu riječi kvalitetan servis poduzetnicima.

- Zalažemo se za male, ali učinkovite županijske uprave što bi im, doduše, značilo i određene rezove koji su, međutim, neophodni ukoliko doista želimo pokrenuti razvoj – kazala je Ljiljana Vidučić.

Predsjednik županijskog HSLS-a Vicko Ivančević dodao je kako HSLS-ovci smatraju neodrživim sadašnji sustav u kojemu država zadržava sebi čak 90 posto prihoda, dok lokalnoj samoupravi na raspolaganju preostane svega 10 posto.

- Držimo kako bi modelom prema kojemu bi državi pripalo 70 posto a lokalnoj samoupravi 30 posto prihoda značajno pridonijeli regionalnom razvoju, ali i ukupnom oporavku Hrvatske – zaključio je Vicko Ivančević.

Anet Franić