I "Antonovi" će slijetati na Čilipe

Dan nakon što je ministar Branko Grčić potvrdio kako je Bruxelles kroz strukturne fondove EU-a spreman financirati daljnji razvoj Zračne luke Dubrovnik, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je natječaj za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za strateški Vladin projekt povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje.

Prva je to faza 245 milijuna eura vrijedne investicije koja je još u veljači dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije, a za početnu “papirologiju” predviđeno je 35 milijuna kuna.

Utješna nagrada

Iako Dubrovčani zagovornici izgradnje pelješkog mosta ovo rješenje doživljavaju kao svojevrsnu utješnu nagradu, sigurno je rekonstrukcija Zračne luke izglednija varijanta od cestovnog povezivanja krajnjeg juga koje je još na dugom štapu.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić već je mjesecima uvjeren da Čilipima neće izmaknuti novac iz fondova EU-a za obnovu i nadogradnju aerodroma u Čilipima za razdoblje do 2020. godine.

– U izradi projekta razvoja sudjelovala je konzultantska tvrtka “Jaspers!, koju je plaćala upravo Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a ona financira samo vrlo perspektivne objekte – kazao je direktor Zračne luke Roko Tolić u najavi investicije koja obuhvaća temeljitu rekonstrukciju postojećih objekata, preuređenje postojećih i izgradnju novih poletno-sletnih staza, dijela stajanke za zrakoplove, putničkog terminala te spremišta goriva.

Naime, kako bi čitatelj imao bolji uvid u opsežnost ovih projekata, dovoljno je kazati kako će na pistu Zračne luke u Čilipima za šet godina moći slijetati i golemi zrakoplovi, poput antonova 225, ovoga trenutka najvećeg zrakoplova na svijetu.

Ulaganje koje će ponijeti EU rezultat je suradnje više ministarstava radi poboljšanja prometne povezanosti izolirane dubrovačke regije, ali i smanjenja gužvi na aerodromu.

U rekonstrukciji dubrovačke zračne luke, čija bi prva faza mogla početi već dogodine, poštovat će se najviši standardi EU-a oko zaštite okoliša.

Ponajprije se to odnosi na ugradnju opreme s višom razinom energetske učinkovitosti, ali i zaštitu lokalnog stanovništva od buke, ispušnih plinova i mikroklime koja može nastati zbog povećanja promjera betonskih ploha na uzletištu.

Milijunski promet

U projekt obnove krenulo se uzimajući u obzir činjenicu da Zračna luka Dubrovnik umanjuje prometnu izoliranost regije, a Dubrovniku služi kao dolazna točka turistima.

S godišnjim prometom od oko 1,5 milijuna putnika, Zračna luka je, prema odabiru Vijeća europskih aerodroma, u kategoriji do pet milijuna putnika preklani proglašena drugom najboljom europskom zračnom lukom.

Danas surađuje s četrdesetak avioprijevoznika i isto toliko čarter-prijevoznika koji Dubrovnik povezuju s više od šezdeset međunarodnih odredišta.

Samo između Dubrovnika i Zagreba godišnje iz Čilipa putuje najmanje četvrt milijuna putnika.

Strategija

Projekt obnove i razvoja Zračne luke Dubrovnik postaje dio Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine, te sastavnica Operativnog programa za promet. Proširenje kapaciteta aerodroma u skladu je s ciljevima Deklaracije o prometnoj izoliranosti Dubrovačko-neretvanske županije.