KOLIKO TOGA IMA? Smeće iz Albanije zagadilo i Hvar!

NAJNOVIJE Zagađen i Hvar ŽC 112 Split je u srijedu primio dojavu da se u uvali Sviračina (Brusje) na otoku Hvaru nalazi veća količina otpada. ŽC 112 odmah je o dojavi obavijestio komunalnog redara u Hvaru i PP Hvar. U 17:25 sati je od policije stigla potvrda da se radi o većoj količini otpada (vjerojatno iz Albanije), a o čemu je upoznat i gradonačelnik Hvara. Ukoliko vrijeme dozvoli, s prikupljanjem otpada koje je u nadležnosti lokalne samouprave, počet će se danas. Ako se utvrde i druge vrste otpada, obavijestit će se nadležne službe.

Nove naplavine otpada, kojim je od srijede popodne iznova zatrpano pelješko područje, nisu zaobišle ni Mljet, gdje se godinama suočavaju s problemom onečišćenja.

Plaža u Trsteniku i okolne uvale Zamali i Zaglavak ponovno su naime, zatrpane granjem i plastičnom ambalažom s natpisima većinom na albanskom, ali i na grčkom, te talijanskom jeziku, a ravnatelj Nacionalnog parka Mljet Osvin Pečar, na upit kakvo je stanje na otočnom području, nakon obilska dijela terena u četvrtak ujutro odgovara:

- Ne moram ni gledati, znam da je otpad ponovno tu, Mljet se konstantno susreće s nanosima smeća zimi. Obilazili smo teren, ali zbog jakog juga problematično je isploviti s brodom, a nisu nam sve uvale bile dostupne za vidjeti s kopna - rezignirano će Pečar.

Na konstataciju da se prema tvrdnjama tamošnjih žitelja i Pelješac godinama bori s nanosima smeća, ali ne u ovolikim količinama, ravnatelj mljetskog NP-a napominje kako je „iznimno ove godine, otpad skrenuo s Mljetskog kanala, ne ostavši kao i obično s južne strane Mljeta.“

- Ovo je problem koji traje desetljećima tvrdi, komentirajući i kako je „izvor problema u prvom redu, u Albaniji“.

Po njegovu mišljenju „iluzorno je očekivati da će službeni Zagreb nekom oštrom notom adresiranom Albaniji, koja bi nam eventualno platila odštetu, riješiti problem“. Pravu reakciju za ublažavanje rastućeg problema onečišćenja kopna, mora i podmorja na hrvatskom jugu vidi u „pritisku na Europsku uniju.“

- Albanija treba ozbiljnu pomoć da sanira tamošnje stanje, jer svaki rukavac im je smetlište. Mislim da EU treba izdvojiti novac da u Albaniji saniraju odlagališta. Bez toga nema kruha - smatra ravnatelj NP Mljet. Komentira i kako „onečišćenje nije samo naš, već problem cijelog Mediterana i šire“.

- Nismo mi jedini koji imaju smeće, Španjolci ga imaju, Portugalci također, doduše s Atlantika, Francuzi i Talijani. Pogledajte samo na što sliče plaže oko Napulja - ističe na koncu, ocjenivši kako „to nije naš specifikum, već svjetski problem, a na nesreću, imamo tu Albaniju u blizini, pa smo fasovali.“

Podsjetimo da prema rezultatima studije što je izradio Institut Ruđer Bošković, 60 posto otpada na dubrovačko-neretvansko područje - stiže iz Albanije, a manji dio iz Italije i Grčke.

Jasmina Mrvaljević
foto. zoran kusalo / cropix

Tiho zbog turizma Za katastrofalnog pelješkog eko incidenta prije petnaestak dana, kada je vala u Trsteniku zatrpana bolničkim otpadom, te životinjskim lešinama „punila“ medijske stupce, Mljet je potiho odradio akciju čišćenja. Na upit o razlozima zbog kojih ne žele preveliku medijsku eksponiranost smeća naokolo jednog od bisera Jadrana, te je li riječ o bojazni za turističku sezonu, stiže sljedeći odgovor: - S jedne strane, razlog jest turizam, ali s druge mi imamo dosta plaćenih djelatnika kao Nacionalni park, zaduženih za organizirano čišćenje non-stop.Ukupno ih je zaposleno 45 što na državnom proračunu, što na našim sredstvima, a baš u čišćenju otpada sudjeluje 15 do 20 ljudi - kaže ravnatelj NP Mljet Osvin Pečar.

Troškovi Financijski najteži teret čišćenja mljetskog područja podnosi tamošnje komunalno poduzeće, ističu na otoku, jer se iz blagajne KP “Mljet“ plaća zbrinjavaje otpada koji se pres kontejnerima, trajektom prevozi u Dubrovnik, te deponira po kubikaži. Godišnje se naime, prema riječima tamošnjeg direktora Frana Hazdovca, na Mljetu skupi od 600 do 700 tona smeća, a ukupno zbrinjavanje otpada, računajući ljude, prijevoz, te deponiranje, lani je blagajnu ovog komunalnog poduzeća koštalo -850 tisuća kuna. - Od toga maksimalno naplatimo 350-400 tisuća kuna, a ostatak je čisti gubitak kojega nadoknadi Općina- kaže Hazdovac, precizirajući i kako je za posljednjeg onečišćenja prije petnaestak dana prikupljeno oko 250 kubika smeća.