StoryEditorOCM
Arhivdobro kuri tradiciJSKI nakit dubrovačkoga kraja

Ma, kakva kriza: zlato i nakit se naveliko kupuju

Piše PSD.
11. siječnja 2009. - 23:37
Kriza se ipak osjeća, ali ljudi u određenim prigodama znaju što i koliko moraju potrošiti. Strani turisti najčešće kupuju replike izvornoga dubrovačkog nakita, govori zlatar Tadija Gečević

Unatoč globalnoj financijskoj krizi, Dubrovčani ne prestaju kupovati zlato. Najčešće ga nabavljaju za posebne prilike kao neizostavan tradicionalni dar.

Gradski zlatari koji izrađuju tradicijski nakit dubrovačkoga kraja kažu kako je među lokalnim kupcima na djelu “kriza identiteta”. Ljuti ih što su konavoske naušnice među domaćim ženama i djevojkama postale hit tek kad ih je jordanska princeza Rania pokazala u “Oprah showu”.

Prije samo nekoliko godina Konavoke nisu htjele na uši staviti novoizrađene konavoske “verižice”, da bi se danas u dubrovačkim zlatarnicama najviše kupovale jeftinije verzije tradicijskog nakita dubrovačkoga kraja.

- Dubrovčani uglavnom kupuju moderni nakit. Mnogi prate trendove i traže nešto što su već vidjeli po časopisima. Mladi više vole bijelo zlato, a stariji su skloniji klasičnijem zlatnom nakitu. Većina traži veće komade, no šuplje i laganije, što se odražava na cijenu. Nekad se, pak, kupovalo puno zlato, za cijeli život. Kriza se ipak osjeća, ali ljudi u određenim prigodama znaju što i koliko moraju potrošiti. Strani turisti najčešće kupuju replike izvornoga dubrovačkog nakita -  govori Tadija Gečević, vlasnik zlatarnice smještene u atraktivnom prostoru gradskog zvonika.

Mladi više vole bijelo zlato, a stariji tradicionalni nakit / Foto: Nikola Vilić / Cropix

Kaže da je prodaja tijekom prošle turističke sezone počela katastrofalno, no rezultate su poboljšali nešto rastrošniji posezonski gosti. 

- Turisti su uglavnom tražili tipični dubrovački nakit, kao što su konavoske naušnice, konavoske puce u nakitu ili zrna s kolarina. Najviše kupuju srebro po cijeni od 200-injak kuna, a nešto rjeđe zlato čija je početna cijena 800 kuna pa naviše, ovisno o karataži i težini - kaže Gečević, čija obitelj zlatarsku tradiciju ima gotovo sedam stoljeća.

Japanci dobro znaju što će ponijeti iz Dubrovnika

Zanimljivo je da strani turisti točno znaju što hoće i što da traže - govori Tadija Gečević. Kaže da najviše fasciniraju Japanci koji u zlatarnicu dolaze s fotografijama dubrovačkog tradicijskog nakita iz turističkih brošura. Problem je što žele plaćati u eurima ili jenima, što zlatari ne smiju uzimati. Tako potencijalne kupce, najčešće s cruisera, ubrzo izgube, jer se ovi nemaju vremena čekati u redu na zamjenu valute u kune.

28. siječanj 2026 12:22