Upitan je daljnji uzgoj školjki u Malostonskom zaljevu, osobito dagnji, a u budućnosti i kamenica, i ako izostane pomoć države dogodine, školjkarstva na dubrovačko-neretvanskom području neće ni biti.
Umjesto planiranih 8000 tona dagnji do 2010. godine, lani je proizvedeno tek 3000 tona unatoč uzgojnim površinama od gotovo četiri milijuna kvadrata, koje bi osiguravale trostruko veći prinos, a ključni problem pobačaja je neočekivani porast populacije orade, glavnog predatora na uzgajalištima dagnje i mlade kamenice.
Štete od orade, koja u zaljevu jede svu dagnju i mlađ, nesagledive su i daljnji uzgoj ne samo da nije profitabilan, nego je u potpunosti onemogućen. Tu alarmantnu poruku o mogućoj propasti jedne od najznačajnijih djelatnosti u regiji ako se hitno nešto ne poduzme, uputili su u Dubrovniku uzgajivači s hrvatskoga juga.
- Pet tona dagnji pojela mi je orada u dva dana. Imam tri radnika i moja egzistencija je upitna – kazao je Denis Dražeta iz Udruge “Stonski školjkari” koja objedinjuje 50 najznačajnijih proizvođača dagnje i kamenice u Malostonskom zaljevu.
Predsjednik te udruge Mario Radibratović napominje da su pojedini uzgajivači već odustali od uzgoja i vratili koncesije na područja u trećoj zoni gdje orada pojede svu mlađ, a Ante Pavlović, predstavnik županijskog Ceha za ribarstvo i marikulturu, pak smatra kako je u postojećoj situaciji “od Ministarstva mora nužno tražiti oslobađanje od plaćanja koncesija”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....