Mještani Župe dubrovačke: "Ragusa" zatrpava Dubac i minira kuće nadomak Straduna

Mještani Dubca te Gornjeg i Donjeg Brgata žale se na kamenolom, deponije građevinskog otpada ali i mulj gradskih kanalizacijskih crpki koje su udaljene samo nekoliko stotina metara od njihovih kuća. Ljuti su na županijske i vlasti Općine Župa dubrovačka koje su ih zaboravile i koje, kažu, već desetljećima mirno gledaju što im se događa nepuni kilometar od najbližih hotela i samo četiri kilometra od Straduna.

Ljutiti mještani kažu da teški kamioni građevinskih tvrtki dnevno iskreću stotine kubika otpada na deponiju, kojim je zatrpano poljoprivredno zemljište na istočnim padinama Srđa. Zbog deponija okrenut je i tok bujica koje se slijevaju cestom prema Dupcu i obiteljskim kućama.

- Deponira se od početka poslijeratne obnove zemlja i smeće bez ikakve kontrole. Umjesto da ga saniraju, deponij se širi. Tisuće kubika zemlje potpuno su prekrile stare kamene međe naših parcela - ljutito nam pričaju mještani.

Miniranje

Na Dupcu živi šest obitelji, a na Gornjem Brgatu dvadesetak i gotovo da nema kuće bez oštećenja, a pucaju i gustijerne. Mještani drže da je vlasnik deponije i kamenoloma PGM Ragusa trebao sanirati predio uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, ali da sve rade na crno. Pumpe Vodovoda nemaju betonirano dno pa otpadne vode vjerojatno završavaju u Župi ili izvoru ispod crkve na Dubcu. Ana Kisić (84) se žali i na česta miniranja:

- Napukli su mi zidovi kuće. Samo nazovu i kažu minirat će se! Kakva korist kad ne slušaju molbe da stave manje dinamita. Nekim su spravama mjerili i pokazivali da su detonacije slabe, ali ne mogu ja stara s njima raspravljati ni izaći na kraj. I nove su kuće oštećene! Marko Macan (75) kaže da mu je pukla gustijerna kapaciteta 125 kubika:

- Lani smo je popravili, ali je opet pukla kao i kuća. Nema više starog odvoda nego se sva voda slijeva niz cestu za Ivanicu. Problem je i silna prašina, kao da je pala bomba. Rade bez filtera i uređaja. Kanalizacija je zagadila gustijerne, a kad je požar bez vode smo.

Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Pero Mišković kaže kako svi moraju biti priključeni na vodoopskrbnu mrežu.

- Čatrnje su prazne ako su napukle, a voda se može zagaditi samo kroz loš poklopac. Ma što mislili, za objekt zbog kojeg nas prozivaju od prije rata imamo građevinsku i vodopravnu dozvolu. Ne znamo kako će se ubuduće problem rješavati, ali je ta lokacija za sada jedina i novu nećemo tražiti. Ponavljam: tamo je samo mulj, a ne sadržaj cisterni septičkih jama. Inspekcija zna da mulj tretiramo ekološkim sredstvima, a ne opasnim kemikalijama nakon čega je to, zapravo, čisti humus. Javnost može biti mirna.

Ne trebamo dozvole

- Zemlju odlažemo na našoj parceli i za to ne trebamo dozvole, jer ravnamo depresiju kamenjara i pravimo dolac za sadnju maslinika. Zemlja upija većinu padalina te kuće i vodotoke ne ugrožavamo, a kamioni sa zemljom ne prolaze kroz naselje nego posebnim putem. Odlažemo zemlju s iskopa Orlanda, ali bujica nema. Pitam se kome nije interes da se nešto uredi, a gospodarstvo pokrene? Kamenolom je postojao i prije izgradnje mnogih kuća, a već 20 godina rabimo nove tehnologije koje stvaraju minimalne vibracije - ističe direktor PGM Ragusa Ivan Kralj. Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli ističe da lokacija bazena za mulj ne utječe na zagađenje vodotoka, a izvjestili su ga da deponija nije zabrinjavajuća.