StoryEditorOCM

Obilježena 18. godišnjica Konvoja Libertas, Mesić odlikovao Kouchnera, Šeparovićka poziva na Dragonju

Piše PSD.
31. listopada 2009. - 01:34

U Kazalištu Marina Držića večeras je prigodnim programom obilježena 18. godišnjica Konvoja Libertas, kojim je ratne 1991. razbijena pomorska blokada Grada te skrenuta pozornost svjetske javnosti na razaranja Dubrovnika. U toj se prigodi Grad prisjeća i osnivanja mornaričkog pješaštva Hrvatske ratne mornarice (HRM) u Dubrovniku.

Svečanosti je nazočio i predsjednik RH Stjepan Mesić koji je odlikovao Redom kneza Trpimira sa ogrlicom i Danicom aktualnog francuskog šefa diplomacije, a u to vrijeme ministra za humanitarne poslove, Bernarda Kouchnera.

Odličje je Kouchneru dodijeljeno za njegov angažman tijekom boravka u opkoljenom Dubrovniku, početkom studenoga 1991. Grad Dubrovnik zahvalio je prigodnim darovima posebno i predsjedniku Mesiću, tadašnjem predsjedniku Predsjedništva SFRJ i vrhovnom zapovjedniku JNA, darujući mu umjetničko djelo slikara Josipa Škerlja, dok je Bernard Kouchner, kojem je inače prekosutra i rođendan, darivan djelom Miša Baričevića.

Predsjednik Mesić podsjetio je ukratko na vrijeme prije 18 godina kada je bilo teško i Dubrovniku i Hrvatskoj. „Moramo evocirati uspomene zbog onih koji su rođeni poslije“, poručio je kazavši kako danas moramo graditi Europu otvorenih granica.

„U Dubrovniku smo pokazali da se možemo boriti i izboriti za slobodu“, naglasio je. Govoreći o doprinosu Bernarda Kouchnera izdvojio je činjenicu da su tada uz njega u Grad stigle i novinarske ekipe te tekstom i slikom prenijele svijetu što se u Gradu i oko njega zbiva.

Prisutne večeras u teatru pozdravio je i Kouchner. Kazao je među ostalim da dolazi iz Bruxellesa, sa Europskog vijeća, da pozdravlja pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji i da će se to sigurno za godinu ili godinu i pol i dogoditi.

Izrazio je čvrsto uvjerenje kako će svi na ovim prostorima ubuduće, pod okriljem Europske Unije, zajedno raditi i biti prijatelji.

Sve je nazočne na početku svečanosti pozdravio gradonačelnik Andro Vlahušić.

„Dubrovnik danas ima obvezu biti političko i kulturno središte cijele regije“, poručio je spomenuvši se inicijative da u Dubrovniku bude Ured za proširenje EU i Međunarodni centar za mir i toleranciju, što su gosti redom odobravajući pozdravili.

U vrijeme u kojem je Konvoj Libertas krenuo u mirotvornu i proturatnu akciju Dubrovnik je bio okružen s više do dvanaest tisuća neprijateljskih vojnika, a njegovi su građani bili bez vode, hrane i struje.

Jedinstveni je konvoj, dio kojega su bili brod Slavija i 78 drugih ribarskih brodova, uspješno probio blokadu neprijateljske vojske i uplovio u Dubrovnik. Njegov je dolazak značio i dodatnu snagu stanovnicima opkoljenoga Grada. Konvoj je isplovio iz Rijeke, predvođen Stjepanom Mesićem i tadašnjim predsjednikom Vlade RH Franjom Gregurićem.

U dubrovačkom je teatru također prikazan i desetominutni dokumentarni film o Konvoju Libertas, te izveden kulturno umjetnički program u kojem su, među ostalim, izvođen mozart i Sorkočević, a što je podsjetilo ia na izvođene koncerte u Gradu ratu i razranjima usprkos.

Katica Cikoja / Dubrovački vjesnik
foto: admir buljubašić / cropix

Branka Šeparović najavila novi Konvoj Libertas koji kreće ka Dragonji

Konvoj Libertas živi i dalje, a četvrti konvoj bit će u subotu, 7. studenoga u Savudrijskoj vali, najavila je u petak novinarka Branka Šeparović koja je u Dubrovniku sudjelovala na obilježavanju obljetnice prvoga Konvoja Libertas kojim je prije 18 godina razbijena neprijateljska pomorska blokada Dubrovnika.

Nezadovoljna ustupanjem hrvatskog teritorija, jer sporazum sa Slovencima, kako je ustvrdila, to jest, Branka Šerparović je pozvala sve koji to žele da se s brodicama u subotu u 10 sati okupe na moru, ispred savudrijskog svjetionika.

Cilj je ušće rijeke Dragonje gdje će se postaviti hrvatski barjak jer Dragonja je do pola hrvatski teritorij, kazala je Šeparović. U konvoj je pozvala i one koji mogu doći samo automobilima ili autobusima – oni će se ukrcati na brodove koji se okupe, a poziv se odnosi i na vlasnike jahti.

Kako je rekla, ideja se rodila spontano, nakon višegodišnjeg strpljivog promatranja što se događa, a kako je inicijativa tek krenula za sada se ne zna koliko se sudionika može očekivati.

Olivija Gustin Čuljak/Epeha

18. prosinac 2025 02:58