Ovi crvi, račići i pauci presudili su HE Ombla

Rezultati studije

Kada je davao izjavu o endemskim vrstama, Zmajlović je govorio prema „neslužbenim informacijama“ o rezultatima jedne ekološke studije o kojoj ovisi budućnost HEP-a, pa smo i mi neslužbenim kanalima došli do fotografije jednog račića, crva i pauka veličine nekoliko milimetara, ali i popisa nekoliko ostalih sličnih endemskih vrsta pronađenih u špiljama oko izvora Omble.

Archaphorura , Sulcia, Isopoda, Gleotinia ,Ombrophila, Syncephalis, Aaraneae, Pesudoscorpiones, Roncus, Chthonius, Colembola, Pygmarrhopalites, Diplura, Plusiocampa - 14 je malih endemskih junaka koji su izazvali veliku polemiku i u našoj redakciji na temu treba li radi njih odustati od projekta HE “Ombla”.

Jedan od argumenata je glasio i kako njihovom „eliminacijom“ neće doći do promjena u prehrambenom lancu u biološkom svijetu, niti će to ugroziti ostalu floru i faunu. To smo pitanje postavili i Irmi Popović-Dujmović koja je osim argumenta „Božje dječice“ i „bogatstva biološke raznolikosti“, ustvrdila kako te vrste još nisu dovoljno proučene i da se ne zna ništa o njihovu ponašanju i načinu preživljavanja.

Kada smo pitanje o „konačnom rješenju“ za ove vrste uputili i HEP-u, odgovorili su nam kako uopće neće doći do takvog crnog scenarija jer su te endemske vrste pronađene u špiljama koje uopće neće biti potopljene. Dapače, rekli su nam u HEP-u, neke od tih endemskih vrsta koje su biospeleolozi pronašli naselile su se i u umjetnom tunelu dužine 600 metara koji je HEP izbušio radi istraživanja.

Kopneno stanište

„Gradnjom hidroelektrane ‘Ombla’ utjecat ćemo na srednju etažu špiljskog sustava, odnosno 600 metara uglavnom kopnenog staništa koje se pretvara u vodeno, i time povećava ukupna područje koje naseljavaju ‘vodeni ‘ organizmi . No, to područje i u prirodnom stanju nije uvijek suho jer se tijekom godine zbog velikih oborina poplavljuje. Tih 600 metara kompenzirat će se sa 2,5 kilometara tunela koji ćemo iskopati, što znači da ćemo sagraditi novo stanište i vrlo je vjerojatno da ce biospeleolozi i tamo kroz neko vrijeme naći nove vrste kao što se dogodilo u postojećem istražnom tunelu“.

Irma Popović-Dujmović ističe, pak, da nitko ne može znati kako će buka i vibracije koju će stvarati HE “Ombla” utjecati na životinjski svijet. „To je prerizičan projekt u tom i bilo kojem drugom smislu i zbog toga smo protiv njega. Čemu toliko riskirati, ako to po opsegu proizvodnje struje nije strateški projekt HEP-a?” upitala je Irma Popović-Dujmović.

Tako smo, nakon prvog problema endemskih vrsta, došli na drugu spornu točku HE “Ombla”, a ona se odnosi na ekonomsku isplativost tog projekta. HEP-ove brojke govore kako će ona biti snage 68 MWh i da će proizvoditi 1,5 posto ukupne hrvatske proizvodnje struje.

Pri tome će prihodovati 13 milijuna eura godišnje, a čitava investicija će koštati 150 milijuna eura (120 milijuna otpada na hrvatske proizvode“), što bi značilo da će se ekonomski isplatiti za 25 godina. No, napominju u HEP-u, HE “Ombla” će trajati 100 godina i u toj perspektivi njezina isplativost uopće nije upitna.

Uostalom, naglašavaju, i Europska banka za obnovu i razvoj odobrila je kredit HEP-u za taj projekt, a to se, kažu, ne bi dogodilo da se ne radi o isplativoj investiciji. Mirela Holy, bivša SDP-ova ministrica okoliša koja se s Radimirom Čačićem, bivši potpredsjednikom Vlade, sukobila i na ovom pitanju, kazala nam je kako ona sumnja da će izgradnja HE “Ombla” koštati samo 120 milijuna eura.

Radi se o tome da iskustva u radu HEP-a govore kako su njihove prve brojke o izgradnji hidroelektrana znale do kraja projekta značajno narasti, pa se sada puše i na hladno. „Kada su u pitanju ostali rizični aspekti ovog posla, mogu samo reći kako su tri od četiri nove studije pokazale da iz ekoloških i hidroloških razloga taj projekt nije dobio zeleno svjetlo i na osnovi tih informacija ja formiram svoje mišljenje“, rekla nam je Mirela Holy.

Osim pitanja bioraznolikosti i ekonomske isplativosti, još dvije stvari su sporne onima koji se zauzimaju protiv gradnje HE “Ombla”, a radi se o tome hoće li to hidroelektrana utjecati na kvalitetnu opskrbu Dubrovnika vodom, a druga na možebitno povećavanje mogućnosti potresa na tom području.

Opskrba vodom

Iz HEP-a su nam odgovorili kako ovaj projekt samo povećava sigurnost i kvalitetu opskrbe Dubrovnika vodom, te da studije pokazuju kako će izgradnja HE “Ombla” čak povećati sigurnost tog područja od posljedica potresa. „Kada smo počeli raditi ovaj projekt, tvrdili su da bismo mogli izazvati potres koji bi uništio Dubrovnik. Zbog toga smo zatražili dodatna stručna mišljenja i analize, seizmologa i hidrogeologa, a koja su potvrdila naše prethodne nalaze da intervencije na području Omble ne utječu na seizmičke aktivnosti na dubrovačkom području.

Naime, Dubrovački potresi nastaju kao posljedica micanja ploča koje čine rasjed u moru koji se nalazi devet kilometara od Dubrovnika. Oni su ustvrdili da će povezivanje stijenske mase na području Omble ublažiti posljedice potresa na toj lokaciji“, rekli su nam u HEP-u. Na te tvrdnje Irma Popović-Dujmović se samo nasmijala, tvrdeći kako je apsurdno argumentirati da će HE “Ombla” povećati sigurnost od potresa. „Pa kako će vibracija postrojenja povećati sigurnost od potresa? 

frenki laušić