'Potresa će biti bez obzira izgradite li HE Omblu ili ne'

Naime, istraživanja lokaliteta nikad nisu prekinuta, a od srpnja ove godine provode se istraživanja špiljskih staništa i izvorišnih područja šireg dubrovačkog područja kako bi se provjerile teze da bogata bioraznolikost nije specifična samo za špiljski sustav Omble.

Iz HEP-a ističu kako prema preporuci Ministarstva zaštite okoliša i prirode trebaju provesti postupak glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Time će, nadaju se, nestati zapreke za realizaciju projekta koji će, naglašavaju, osim sigurne i stabilne opskrbe energijom, osigurati i stabilnu opskrbu kvalitetnom pitkom vodom šireg područja grada.

Burne reakcije zelenih

Nastavak projekta HE Ombla, koji je, podsjetimo, izazvao burne reakcije “zelenih”, HEP-ov voditelj projekta Krešimir Bolanča objašnjava činjenicom da je riječ o ekonomski isplativom, tehnički izvedivom i sigurnom projektu.
- HE Ombla je obnovljivi izvor energije koji je značajno konkurentniji, predvidljiviji i isplativiji od svih drugih obnovljivih izvora energije, a ujedno zauzima mali dio vidljivog prostora. HEP je zato, uvažavajući mišljenje Ministarstva, ali i javnosti, odlučio provesti dodatno usklađenje projektne dokumentacije s domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode i zahvatima u ekološkoj mreži, ističe Bolanča, dodajući kako bojazni od potencijalnih negativnih utjecaja na bioraznolikost nema mjesta.

- Očuvanje bioraznolikosti i sprečavanje negativnih utjecaja na ekološku mrežu nije samo naša zakonska obveza, već je u cilju doprinosa održivom razvoju. Stoga će od posebnog značaja biti saznanja iz dosad najopsežnijeg istraživanja podzemne faune u Hrvatskoj i Dinaridima, koje je upravo u tijeku, ističe voditelj projekta HE Ombla i dodaje kako je na stručnjacima da nakon okončanja istraživanja kažu svoje.

- Njihovi će zaključci biti presudni za ishođenje Rješenja o prihvatljivosti HE Ombla za ekološku mrežu. Drugim riječima, potvrdi li se da predložene mjere jamče očuvanje područja i cjelovitosti ekološke mreže, te da vrste na lokalitetu Omble obitavaju i drugdje, tada praktički neće biti razloga da se projekt zaustavi, zaključuje Krešimir Bolanča, dodajući kako je injektiranje krškog podzemlja kako bi se dobila akumulacija već primjenjivano na hidroelektranama u Hrvatskoj pa i šire poput Buškog blata, Peruče, Đale, Sklope, Lešće i Grančareva.

Stručnjak za potrese Eduard Prelogović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pak ističe kako Dubrovnik, a i šire područje zbog seizmičnosti nije neprikladno za izgradnju velikih hidroenergetskih objekata.

Tektonska aktivnost

- Bitno je da projektant zna kolika će biti magnituda potresa i da to uvrsti u projekt, pojašnjava Prelogović od kojeg je HEP zatražio da na širem prostoru Omble istraži tektonsku aktivnost. Dodaje kako su prigodom projektiranja objekata HE Ombla uzete u obzir vrijednosti maksimalne magnitude potresa, položaj lokacije u zoni seizmički najaktivnijeg rasjeda Pelješac - Dubrovnik koji je od lokacije buduće HE udaljen devet kilometara, kao i mogući pomaci stijena oko lokacije.

- Iako je područje seizmički aktivno, punjenje ili pražnjene podzemne akumulacije neće imati nikakvog utjecaja na potrese na vašem području, koji će se nažalost i u budućnosti događati. Sa ili bez HE Ombla. Visoke vode i puno podzemlje još nisu prouzročile potrese, niti u Dinaridima, niti bilo gdje u svijetu, pa tako neće ni u Dubrovniku! Uostalom, punjenje i pražnjenje na lokaciji HE Ombla događa se i danas, a taj proces traje već tisućljećima, zaključuje profesor Prelogović.