| Tim stručnjaka, pod vodstvom restauratorice i konzervatorice Nađe Lučić, potrošio je tisuće radnih sati na saniranje oštećenja, izradu nove pozlate i retuš polikromije na oltaru |
| piše lidija crnčević |
Tijekom Domovinskog rata i okupacije Slanog u Dubrovačkom primorju, dijelovi oltara bili su pohranjeni u lokalnim crkvicama, a iznimno loši mikroklimatski uvjeti u kojima su se nalazili prijetili su rapidnim propadanjem pozlate i oslika. Pri evidentiranju ratne štete na području Dubrovačkog primorja, slika je nađena u potpunosti prekrivena gljivicama, te je postalo jasno da treba nešto učiniti kako se taj raritetni oltar ne bi izgubio zauvijek.
Prije devet godina oltar je premješten u radionicu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Dubrovniku, gdje na njemu, pod vodstvom restauratorice i konzervatorice Nađe Lučić, počinje raditi tim stručnjaka: Antonio Blašković, Jelena Raguž, Petra Farac i Elio Karamatić. Restauracija slike povjerena je Barbari Knežević-Kuzman.
Pozlata oštećena i manjkava u velikom postotku
− Izučavajući tehnologiju izrade oltara, počevši od izbora i načina obrade drva, spajanja, zatim kvalitete sačuvane pozlate i oslika, jasno je bilo da je to kvalitetno djelo koje je nastalo u uhodanoj i vještoj talijanskoj “botteghi“, s iskusnim zanatlijama. Fascinira činjenica da na oltaru tijekom svih tih stoljeća nije bilo opsežnih restauratorskih intervencija, a svakom je restauratoru uzbudljivo raditi na netaknutim umjetninama i, tijekom procesa restauracije, putovati prošlošću i približiti se starim majstorima, osjetiti duh tadašnjih radionica – kazuje voditeljica Lučić, dodajući da su značajan problem bila oštećenja pozlate, koja je na nekim dijelovima nedostajala u velikom postotku, a slikani sloj gubio je vezivo i pretvarao se u prašinu.
Na tisuće radnih sati potrošeno je na saniranje oštećenja, izradu nove pozlate i retuš polikromije. Monumentalni drveni oltar (494 x 308 cm) rađen je u formi edikule. Slika koja prikazuje Poklonstvo triju kraljeva predstavlja cjelovit ansambl s arhitekturom oltara, a ista slikarska ruka iščitava se na slici kao i na atici, krilima zabata i oslikanoj predeli, gdje su osobito zanimljivi prikazi dubrovačkog galijuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....