Predsjednik Ceha marikulture: Talijani uzgajaju školjkaše u delti rijeke Po, a mi propuštamo prilike i u pomorskom pojasu

– Ova područja pružaju izvrsne mogućnosti za offhore marikulturu – kazao nam je predsjednik Ceha marikulture Antun Pavlović.

– Osim kamenica i mušula, također bi se povećala i proizvodnja bijele ribe sa sadašnjih 10-ak tisuća tona godišnje, što je ujedno i svjetski trend budući da se europsko tržište opskrbljuje sa 70 do 80 posto ribe iz ribogojilišta, a u Hrvatskoj se 80 posto ribe dobiva svakodnevnim ulovom, pri čemu ima teškoća s opskrbom jer ulov ovisi o vremenskim uvjetima i cijeni energenata, što poskupljuje konačnu cijenu ribe.

Ublažavanje zakona

Ipak ne ide sve glatko kad je u pitanju razvoj marikulture. Naime, klaster marikulture tražio je ublažavanje Zakona o zaštiti prirode, koji je ograničavao razvoj marikulture s obzirom na restriktivna ograničenja za bilo kakvu izgradnju u pomorskom pojasu. Zbog toga školjkari nisu mogli ispuniti osnovni uvjet izgradnje otpremnih centara i skladišta, koja po visokim standardima Europske unije moraju biti upravo na uzgajališnim poljima. Tako je izostajao novac iz europskih fondova jer školjkari nisu mogli ispuniti zadane uvjete.

Kako bi se nadišla takva bezizlazna situacija, u kojoj su najviše stradavali upravo školjkari, koji od toga posla žive, Skupština Dubrovačko-neretvanske županije na svojoj je sjednici donijela zaključak o pokretanju postupka preispitivanja kategorije zaštite kopnenog dijela posebnog rezervata u moru Malostonskog zaljeva i Malog mora radi predlaganja izmjene stupnja zaštite kopnenog područja u nižu kategoriju. Odluka je dostavljena Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, od kojih se uskoro očekuje odgovor – kazao nam je predsjednik klastera školjkara Antun Pavlović, koji je već isticao kako, primjerice, naši susjedi Talijani uzgajaju školjke i na mjestima kao što su delta rijeke Po, na sjeveru Jadrana, dok mi propuštamo priliku na ekološki puno prihvatljivijim lokacijama.

– Ne znači to nikakvu veliku gradnju, nego legalizaciju postojećih objekata te mogućnost postavljanja nadstrešnica i skladišta – objasnio je Pavlović.

Financijska injekcija

Riječ je o odredbi ugrađenoj u Zakon o prostornom uređenju i gradnji, prema kojoj lokalna uprava može dio pomorskog dobra proglasiti za djelatnost marikulture, pa bi domaća marikultura mogla dobiti financijsku injekciju iz fondova EU-a. Do sada zbog nedorečenih zakona to nije bilo moguće.

Naime, korisnik novca iz fonda nužno mora osigurati četvrtinu ukupnog iznosa traženog zajma, a još veći problem bio je ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za čvrste objekte koje, prema dosadašnjem zakonu, nije bilo moguće dobiti na pomorskom dobru. Upravo je to bio najveći problem peljeških ribara i školjkara za novac iz fondova.

Međutim, Institut za more i priobalje ne gleda blagonaklono na ovakve izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji kad su objekti za marikulturu u pitanju. Stručnjaci Instituta javno su se usprotivili skidanju zaštita s kopnenog dijela u zoni marikulture jer bi to, prema njihovu mišljenju, bila katastrofa za Malostonski zaljev.

Oni, pak, drže da je riječ o legalizaciji moguće gradnje apartmana pod krinkom skidanja zaštite kopnenog pojasa za potrebe marikulture. Posebno je istaknuto pitanje izgradnje apartmanskog naselja u uvali Duba stonska, gdje se planira turistički resort s petstotinjak postelja, privezištem za jahte i marinom, što bi, prema njihovu mišljenju, umanjilo kvalitetu mora i ugrozilo uzgajališta školjaka.