Predstavljena knjiga o granicama na Kleku; Banac: Vladini argumenti nisu uvjerljivi

U prepunoj dvorani samostana Sv. Klare u četvrtak je u organizaciji KUD-a Napredak- Dubrovnik predstavljena knjiga „Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka“, koju zajednički potpisuju ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu dr Stjepan Ćosić, predsjednik Matice Hrvatske Konavle i tajnik uprave Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić te upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, akademik Nenad Vekarić.

Djelo koje tematizira problem granice na području poluotoka Kleka predstavili su ugledni sveučilišni profesor Ivo Banac te bosanskohercegovački stručnjak za pravna i povijesna pitanja Željko Raguž,u nazočnosti župana Nikole Dobroslavića i gradonačelnika Andra Vlahušića koji su uvodno pozdravili okupljene.

Knjiga trojice autora predstavlja znanstveni doprinos problemu utvrđivanja granice između Hrvatske i BiH, s aspekta povijesnih, geopolitičkih i pravnih činjenica, što pred najavljenu ratifikaciju Ugovora o državnoj granici iz 1999. u Hrvatskom saboru to djelo čini posebno aktualnim.

- Vlada RH odlučila je uputiti Saboru na ratifikaciju sporazum iz 1999. i to bez potrebne dvotrećinske većine - podsjetio je dr Ivo Banac ističući pritom kako Vladini argumenti nisu uvjerljivi.

Posebno neozbiljnom ocijenio je izjavu hrvatskog premijera Zorana Milanovića koji je u srpnju ove godine u Dubrovniku kazao „...i sad bi se mi trebali sporiti sa susjedom oko ta dva kamena. Ozbiljna država to ne radi“.

Oštro kritizirajući tu premijerevu izjavu te uopće stav Vlade RH koja nakon dva dosadašnja propala pokušaja ponovno nastoji ratificirati taj sporazum, prof. dr. Ivo Banac je kazao kako drži nezamislivim da bi zastupnici u Hrvatskom Saboru za to glasovali.

- Ključno je pitanje hoće li Hrvatska doslovce darovati svoj teritorij BiH ili neće - kazao je jedan od autora knjige Niko Kapetanić.

S time se suglasio i akademik Vekarić pojasnivši kako granica na području Neuma, povučena prema Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i BiH 1999., nije granica koja slijedi Badinterov kriterij.

Granica se, naime, prema kriterijima iz Badinterovih "Mišljenja", utvrđuje s obzirom na političko-teritorijalno stanje na dan 25. lipnja 1991., pa prijašnje granice poprimaju karakter granica koje štiti međunarodno pravo.

- Možemo raspravljati o tome zašto i gdje je napravljena pogreška, možemo tražiti krivca, ali sada je važno samo jedno pitanje - hoće li Hrvatska darovati BiH više od 10 hektara kopna i više od 10 kvadratnih kilometara mora - ili to neće učiniti? - kazao je akademik Vekarić.

- Ukoliko bi Hrvatska to ipak napravila bila bi vjerojatno prva i jedina zemlja u svijetu koja dragovoljno daruje svoj teritorij drugoj državi stoga bi jedina moguća i razborita odluka Vlade RH bila da povuče odluku o ratifikaciji spomenutog sporazuma - dodao je akademik Vekarić.