U Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 2008. godine u program “Buba”, prevencije alkohola među djecom “Bistar um bez alkohola”, uključeno je 18 škola, a preliminarni rezultati upućuju na pozitivan, iako neujednačen učinak programa na eksperimentalne škole.
Znatna je razlika u nekim kategorijama konzumiranja alkohola u cjelini ipak uočljiva u eksperimentalnim školama u odnosu na one koje nisu u programu jer je manji udio djece koja piju te djece koja piju veće količine alkohola. No, uspješnost programa u znatnoj mjeri ovisi o kvaliteti primjene i predanosti koji su pojedine škole te osoblje škola uložile u njegovu provedbu, o čemu dr. Matija Čale-Mratović iz Zavoda za javno zdravstvo Dubriovačko-neretvanske županije ističe:
- Pozitivnim se rezultatima posebno izdvaja Osnovna škola “Lapad” koja je u znatnoj mjeri povećala udio djece koja ne piju alkohol.
U odnosu na 26 posto djece koja prema rezultatima u 2008. nisu pila alkohol zadnjih godinu dana, taj se omjer 2012. godine povećao na 47 posto djece ! Veći je i udio djece koja nisu pila alkohol zadnjih mjesec dana: povećan je s 48 posto u 2008. na 76 posto u prošloj godini a znatno se, također, smanjio udio djece koja su imala iskustvo opijanja.
Za za razliku od prosjeka populacije učenika osmih razreda gdje u ova dva mjerenja nije bilo značajnih razlika, udio djece koja su se opila 1 do 2 puta u Osnovnoj školi Lapad pao je s 10 na 4 posto, dok je udio učenika koji su se opili tri i više puta pao s 14 na 5 posto- naglašava dr Čale Mratović.
Učinci provedbe programa “Bistar um bez alkohola”, “Buba”, još se temeljito obrađuju nakon 3 godine provedbe i istraživanja koje upućuje na to da se u školama koje nisu realizirale navedeni program broj djece koja i dalje piju zadržao na istoj razini ili se čak i povećao.
- Naime, anketni upitnik smo ponavljali svaku godinu od 2009. a u tim slučajevima moraju se isključiti generacijske razlike te sam radila analize kroz godine.
Ovu je djecu teško uspoređivati s onom iz srednje škole jer je 2008. anketa bila u rujnu te je razlika dobi ove djece i one iz I. razreda srednjih škola skoro godinu i pol, a kako je to vrijeme kad oni počinju ozbiljnije piti, podatke je teško interpretirati ovako “nabrzinu”- dodaje dr. Čale-Mratović.
Unatoč istraživanjima o štetnosti alkohola za djecu, zanimljivo je kako ga odrasli i roditelji uglavnom toleriraju. Prema tim istraživanjima, četiri petine učenika 8. razreda barem jednom u životu kušale su alkohol, a 15 i više puta pio je svaki peti učenik.
U posljednjih godinu dana dvije trećine osmoškolaca barem jednom je pilo alkohol, a svaki deseti više od 15 puta! Istraživanje je utvrdilo kako je u zadnjih mjesec dana 36 posto učenika pilo alkohol, a svaki deseti više od 6 puta, odnosno barem jednom tjedno !
AHMET KALAJDŽIĆ
|
Opijao se svaki deveti učenik ! Prema preliminarnim podacima istraživanja, svaki dvadeseti učenik alkohol je ispijao više od 6 puta ili skoro svaki dan, dok je svaki deveti ili 11 posto učenika imalo iskustvo opijanja barem jednom, a njih 6 posto ili svaki 15. po 3 i više puta ! Alkohol za zabavu pije 40 posto djece, a zanimlijvo je da su alkohol za te zabave nabavili njihovi roditelji ili roditelji njihovih prijatelja ! Tijekom minulih blagdana i praznika u Službi hitne pomoći “navala” alkoholizirane mladeži uslijedila bi između 5 i 6 sati ili nakon što bi mladi, nakon svega, popili “još jednu za put”. Zbog te jedne bi obično i nastupalo pijanstvo, a nije tajna da se dio mladih, gotovo kao ratnim odličjem, hvali - ispumpavanjem želuca zbog alkoholiziranosti! No, u Hitnoj naglašavaju da ne “ispumpavaju” želuce, nego da sve osobe pod utjecajem alkohola dobivaju infuzije pojačane vitaminima B1 i B6. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....