RIJEČ STRUKE Samo u jednoj vali zatekli smo 6000 boca i stiropora za 800 ribarskih kašeta

Javnost je zgrožena ogromnim količinama naplavina plutajućeg otpada kojim su u ponedjeljak unakažene djevičanske uvale obale, ali i otoka južnog Jadrana, Mljeta, Korčule i Pelješca.

Javnost je u šoku, znanstvenici nisu. Jer, to što je u ponedjeljak isplivalo na površinu tek je manji dio problema s kojima se već godinama suočava Jadran, prva je reakcija Željka Kwokala, iz Zavoda za projekte održivog razvoja Veleučilišta Vern, koji zajedno s kolegom Brankom Štefanovićem već punih deset godina izučava plutajući morski otpad u hrvatskom dijelu Jadrana, uvjeravajući javnost, ali i nadležne da njegovo zanemarivanje ne znači i nepostojanje.

Od 2000. godine pratite i analizirate zagađenja od otoka Mljeta do otoka Krka?
 
- Mljet je obrađen u cijelosti, kao i južna obala Korčule, Lastova, zatim južni dio poluotoka Pelješca, otok Šćedro u cjelini. Također, u cijelosti su obrađeni i dokumentirani otoci Vis, Žirje i Premuda. Djelomično su obrađeni južna obala otoka Hvara s Paklinskim otocima, zatim Brač i Šolta, dijelovi Paga i Cresa, te sjeverni dio otoka Krka. Tom prilikom oplovljeno je više od tisuću milja i izvršena znanstvena inspekcija u oko 150 vala, kaže Kwokal.

Što je ustanovljeno?

-Blago je kazati da je situacija zabrinjavajuća. Ostali smo zaprepašteni kada smo ustanovila da je vala površine suhog žala do 400 kvadrata najčešće nakrcana s dvije tisuće boca te stiroporom od najmanje 50 ribarskih kašeta. Navest ću ekstreman slučaj vale na jednom južnodalmatinskom otoku gdje smo pobrojali čak 6000 boca i našli toliko stiropora koji bi bio dovoljan za 800 ribarskih kašeta. Zapadali smo u otpad do koljena, kaže Željko Kwokal.

Vjetrovi na jesen i zimi donose smeće

U plutajućem otpadu najviše je boca. Uočeno je puno nadasve neugodnog pjenećeg polistirena poznatog kao stiropor.

To je otpad s kojim Jadran, zapravo, živi već godinama. Što se to dogodilo da je toliko otpada naglo izbilo na površinu?

Vjetrovi južnih smjerova kao i struje, glavni su pogonski motori plutajućeg otpada koji je sada u alarmantnim količinama zapljusnuo južne obale hrvatskog arhipelaga i kopna.

Zašto baš sada?

Uočili smo da tek s prvim jesenskim i rano zimskim nevremenima s južnim vjetrovima počinje naplavljivanje obala. Tijekom ljetnih mjeseci plutajući otpad skuplja se dalje od obala. Izmjenom dnevnih i noćnih strujanja suprotnih smjerova stoji na čekanju da bi se, u kasnijem dijelu godine, pokrenuo u smjeru obala i djelomično burama vraćao na otvoreno. Ove godine, stjecajem izrazitih vremenskih neprilika, došao je veliki kontingent plutajućeg morskog otpada naglo i koncentrirano, tvrdi Kwokal.

Nema nikakve sumnje da se radi o internacionalnom otpadu?

-Višegodišnjim monitoringom smo ustanovili da najviše otpada, između 40 i 70 posto, dolazi iz Albanije, Talijani nam šalju 20 do 30 posto, Crna Gora pet do deset posto, a samo pet posto tog plutajućeg otpada nastane u Hrvatskoj. Problem je, dakle, internacionalan. Jadran je zreo za specijalni tretman? SEnD Probleme s plutajućim otpadom treba uvrstiti u argumenate za hitno proglašenje Jadranskog mora osobito osjetljivim morem, a što za posljedicu ima i međunarodnu zaštitu, kako samog mora, tako i njegovih obala.

                                                                                                             MARIJAN DŽAMBO