Skladišta za školjke samo uz pomoć države

Naime, za razliku od drugih hrvatskih regija, gdje poljoprivredna gospodarstva koriste bespovratna sredstva europskih pretpristupnih fondova, niti jedan poljoprivrednik i ribar iz doline Neretve i čitave Dubrovačko-neretvanske županije nije uspio dobiti sredstva iz “Sapard“ programa, kojim se potiče poljoprivreda, te intenzivni uzgoj ribe i školjaka. Zbog zahtjevnih uvjeta natječaja, neretvanski poljoprivrednici i pelješki školjkari nisu mogli konkurirati sredstvima iz fondova, a najveći problem s kojim se susreću je nesređeno zemljišnoknjižno stanje na terenu.

Školjkari ne mogu do EU standarda / Denis JERKOVIĆ / CROPIX

Naime, osnovni uvjet da bi mogli povući novčana sredstva europskih fondova jest izgradnja objekata za skladištenje i pakiranje proizvoda. Tako, primjerice, pelješki školjkari s jedne strane moraju udovoljiti rastućim zahtjevima Europe, a s druge ih strane koči domaća birokracija zbog koje se ne mogu pomaknuti naprijed. Uglavnom se radi o strogim uvjetima gradnje jer je kompletno područje Malostonskog zaljeva zaštićeno kao posebni rezervat, pa u njemu nije dopušteno graditi “čvrste“ objekte za skladištenje, pakiranje i otpremu školjaka.

Da apsurd bude još i veći, pravila EU-a za poticanje intenzivnog školjkarstva propisala su precizne uvjete o tome koliko skladište mora biti udaljeno od uzgajališta, što se u stonskom primjeru ne može nikako realizirati jer je područje zaštićeni rezervat. - Nadamo se da će nam država pomoći kako bi se stonska kamenica mogla uklopiti na tržište Europske unije. Tu prije svega mislim na zakonsku regulativu, prema kojoj bi trebalo dopustiti formiranje otpremnih centara na brodovima, što bi udovoljilo zahtjeve EU-a.

Osim otpremnih centara nužno je urediti i purifikacijska postrojenja u slučaju onečišćenja i akcidentnih stanja, u kojima bi se pročišćavalo školjke i more - kazao je predsjednik Ceha ribara i školjkara Dubrovačko-neretvanske županije Antun Pavlović.