Stručnjaci upozoravaju: Neplanirana izgradnja ugrozila bi školjke

/ Kopno i more prirodnog rezervata Malostonskog zaljeva treba gledati nedjeljivo.Prva zona utjecaja je od obale do vododjelnice peljeških brda što gledaju na zaljev.Sve aktivnosti mogu utjecati na fitoplankton i razvoj marikulture. Stoga je Institut za more i priobalje za gradnju na južnim padinama Pelješca jer za turizam atraktivnije, a štete po ekosustve puno manje. Lokalnu samoupravu treba pitati tko i zašto traži izgradnju na neatraktivnijim i manje osunčanim padinama Pelješca - naglasio je ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr sc Valter Kožul na press konferenciji sazvanoj jer je Dubrovačko-neretvanska županija uputila u postupak prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana radi izgradnje dvaju izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene u oblasti Dube Stonske i iznad uvale Bjejevica, ukupne površine 13 ha i kapaciteta 550 kreveta.

Znanstvenici su ustvrdili da na kvalitetu proizvoda marikulture, osobito školjki, utječu atmosferske oborine koje se prirodnim putem slijevaju sa sjevernih obronaka poluotoka Pelješca.

To je povijesna, prva zona zaštite i ako se ona poremeti, uništit će se školjke koje se tu uzgajaju još od rimskog doba. Studija pokušava bez znanstvenih kriterija prikazati da nema utjecaja na ekologiju i taklo omogućiti razvoj projekata u vrijeme kad je država gladna investicija.

Krčenje makije, gradnja pristupnih cesta a potom i otvaranje novih plaža i priveza za luksuzna plovila, velika buka i nove vrste bilja koje će se posaditi utjecat će na fitoplankton te kvalitetu školjki.

Stanovništo je uvijek brinulo o racionalnom gospodarenju prostorom a zbog opasnosti od onečišćenja zaljeva, osobito razvoja Neuma i plana razvoja turizma 70-ih godina 20.stoljeća općine Dubrovnik i Metković su 1983. Malostonski zaljev proglasile zaštićenim područjem, što je opotvrdila i Državna uprava za zaštitu prirode.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ta Uprava prihvatiti prijedlog prenamjene prostora ili uvažiti argumente 23 znanstvenika dubrovačkog Instituta koji su zvanja stjecali i znanstvene radove radili upravo u Malostonskom zaljevu koji je zbog sprege znanosti i razvoja ostao očuvan.

Oni drže da dolazak turista donosi opasne invazivne vrste, povećava opasnost od požara te izravnu ugroženost cijelog ekosustava.

Tajanstveni investitori

- Ne znamo tko su tajanstveni investitori iza projekta ni zašto se inzistira na zatvorenom Malostonskom zaljevu čime se ugrožava i suradnja s BiH koje bi tada ubrzala svoje planove izgradnje turističkih kompleksa.Instit nije protiv bilo kakve gradnje te investitorima savjetuju realizaciju ulaganja na atraktivnijim i osunčanijim južnim padinama Pelješca.

- Zar je tako teško promijeniti planove jer su štete nesagledive.Studija relativizira utjecaj gradnje na plankton kojim se hrane morski organizmi. Županija mora preispitati svoj stav a o svemu će se očitovati Uprava te Zavod za zaštitu prirode prije glasovanja u Županijskoj skupštini - rekao je član Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja prijedloga Ciljanih izmjena Prostornog plana Dubrovačko-neretvaske županije na okoliš dr. sc. Nenad Jasprica.