- Prednost lokacije je blizina novog sveučilišnog kampusa, te ostvarenje strateškog cilja gradske uprave, revitalizacije povijesne jezgre – objavljuju na web stranicama gradske uprave.
Pobjednik natječaja
Napominju kako bi dom na Pustijerni ljeti služio kao hostel, za smještaj umjetnika, sudionika Dubrovačkih ljetnih igara. Nije prvi put da se govori o revitalizaciji djelomično iseljene i devastirane Pustijerne upravo smještajem studentskog doma-hostela, a kao zainteresirani partneri i Investitori još početkom godine spominjani su arhitekti Dražen Juračić i Jelena Skorup, te hrvatski poduzetnik Davor Štern. “Idejno rješenje, na osnovi projekta koji je 1989. pobijedio na međunarodnom natječaju pod pokroviteljstvom UNESCO-a, prije izrade projektne dokumentacije uskladit će se s konzervatorskim smjernicama i važećim propisima”, stoji na web stranicama Grada.
Da dubrovačka uprava podržava realizaciju projekta Pustijerne prema ideji ove skupine ulagača potvrdio je još u veljači gradonačelnik Vlahušić, najavivši kako će kroz izmjene i dopune GUP-a predložiti namjenu tog prostora za studentski dom s 300-tinjak postelja.
- Toliko studenata u povijesnoj jezgri ekvivalent je 30-postotnom povećanju populacije na tom području te jedna od najboljih mjera za vraćanje života u Grad - konstatirao je. Glasnogovornik Grada Zoran Obradović dodaje kako “treba rješavati imovinskopravne odnose, jer nije sve u gradskom niti u privatnom vlasništvu”. “Prije realizacije moraju se steći svi preduvjeti, prostorno-planski i imovinsko-pravni”, kaže Obradović. Infrastruktura i konstruktivna sanacija Pustijerne financirala bi se iz gradske i državne blagajne, te EU fondova, dok bi se dormitorij uređivao poduzetničkim kapitalom.
Palače propadajuZamisao o domu-hostelu stiže nakon nekoliko neostvarenih projekata revitalizacije djelomično opustjele Pustijerne. Sredinom osamdesetih odatle je iseljen dio stanovnika zbog predložene gradnje turističko-stambenog kompleksa, no rat je stopirao planove. Brojne zgrade, među kojima i reprezentativne palače, propadaju, arheološki lokalitet zarastao je u korov, a kao razloge takvom stanju gradske su vlasti dosad najčešće isticale nesređeno vlasništvo nad zgradama, manjak novca te nejasne vizije budućeg izgleda tog prostora. Prije desetak godina, postojala je i zamisao o POS-ovim stanovima u Pustijerni, što se pokazalo neisplativim, zbog atraktivnosti pozicije na kojoj kvadrat vrijedi peterostruko više. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....