Suvišan strah od Gornjih horizonata: slana voda Neretvi je najveći neprijatelj

Utjecaj projekta Gornji i Donji horizonti, u okviru kojih se gradi sedam hidrocentrala u Hercegovini na rijeku Neretvu je ogroman i ne treba ga podcjenjivati, ali se može držati pod kontrolom dobrim gospodarenjem vodama - poruka je stručno-znanstvenog skupa održanog u Metkoviću, na kojem su gostovali profesori Mijo Vranješ i Davor Romić.

Drugim riječima, Gornji horizonti ne utječu na zaslanjenost vode u Neretvi, niti ugrožavaju budući projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina. Kako je istaknuto, zaslanjenost Neretve uzvodno od Ušća posljedica je produbljivanja riječnog korita, što u konačnici narušava ravnotežu dotoka slane i slatke vode, koja se mijenja ovisno o plimi i oseki.

S dotokom slatke vode za navodnjavanje ne bi trebalo biti nikakvih problema jer je prema procjenama potrebno deset do petnaest kubika u sekundi, dok je hidroelektrana Jablanica projektirana da osigura protok od pedeset kubičnih metara vode u sekundi.

Za budućnost Neretve nisu presudni Gornji horizonti već realizacija projekta obrane od soli, koji je zapeo u pretprojektu jer su se pobunile ekološke udruge iz donjeg Poneretvlja, koje se nisu slagale s izgradnjom brane, kojom bi se sprečavao prodor morske vode u Neretvu.

Između Opuzena i Komina bilo je planirano izgraditi branu za obranu od soli. Pregrada je zamišljena kao laka mobilna konstrukcija, u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime kad je prodor mora u Neretvu najveći fizički sprečava prodor slane vode, što omogućava nesmetano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Pregrada u podignutom položaju podizala bi razinu vode uzvodno, što bi potiskivalo slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke pregrada bi bila spuštena jer je količina dotoka slatke vode iz pravca Metkovića dovoljna za prirodno potiskivanje mora.

Po mišljenju stručnjaka brana bi bila aktivna u ljetnim mjesecima, kada je za niskog vodostaja i najintenzivniji prodor mora u Neretvu, dok bi u zimskom razdoblju mobilna konstrukcija stalno bila spuštena.

Osim protivljenja ekologa na početak projekta obrane od soli utjecala je recesija i besparica u državnoj blagajni zbog čega su mnogi projekti do daljnjega stavljeni na čekanje. Tako se poljoprivredne kulture zalijevaju nekvalitetnom slanom vodom što uvjetuje niže prinose i do 40 posto po jednom hektaru.

STANISLAV SOLDO
FOTO: ARHIV CROPIX