Svi bi golf, a 10 godina - ni makac

Punih deset godina nakon što je dubrovački zamjenik gradonačelnice, odvjetnik Antun Kisić otkupljivao zemljište za njemačkog investitora koji je naumio graditi golfsko igralište na Srđu dok je istovremeno grad Dubrovnik projekt golfa ucrtao u GUP grada, u tvrđavi Imperijal na Srđu otvorena je izložba Urbanističko-prostorne studije platoa Srđ.

Izložbu je postavilo Društvo “Razvoj golf”, treći po redu vlasnik terena budućeg golfskog parka s ciljem upoznavanja građana i svih zainteresiranih sa značenjem platoa Srđ.

Cijeli projekt na kraju je kao treći vlasnik kupio izraelski investitor Aaron Frankel, poznat u Hrvatskoj kao suprug nekadašnje zamjenice ministra gospodarstva u Račanovoj vladi Maje Brinar. Investicija golfa na Srđu prolazila je brojne političko-birokratske smicalice i nije odmaknula nimalo jer su se oko njega godinama žestoko lomila koplja.

Dok su se zagovornici gradnje golfskog terena na Srđu vodili računicom produljenja sezone, zapošljavanjem velikog broja mladih ljudi, dovođenjem elitnih gostiju, s druge strane na tribinama, sastancima i prosvjedima svoje nezadovoljstvo izražavali su građanske udruge među kojima je najveći protivnik Građanska inicijativa “Srđ je naš”.

- Oni jednostavno manipuliraju procedurom i pokušavaju uvjeriti povjerenstvo da odobri nastavak procedure. Na predstavljanju nisu ništa konkretno rekli, tako da ni dalje ne znamo je li tu predviđeno 200 ili 250 vila.

Stvarno ne znamo svrhu ove izložbe osim da glume nekakvu otvorenost prema građanima, a ono što su izložili ne prati nikakve pokazatelje o tome jesu li smanjili izgrađenost nego su samo pomaknuli vile na drugu stranu – kaže Đuro Capor, koordinator Inicijative, i dodaje kako i dalje smatraju da je ovaj projekt potpuno nezakonit i da se temelji na nezakonitoj odluci Grada Dubrovnika.

Pogled sa Straduna

Inicijativa “Srđ je naš” optuživala je gradonačelnika Andru Vlahušića za pogodovanje investitorima koji nisu htjeli smanjiti izgrađenost i uskladiti sa Županijskim planom na čemu i danas inzistira Dubrovačko-neretvanska županija.

Vlahušić danas kaže kako je nekoliko bitnih stvari na kojima je inzistirao Grad ugrađeno u novi projekt. Jedan od prijedloga bio je da se broj vila smanji i da se osigura velika zelena površina koja neće biti prekinuta kućama. Tako će na Srđu biti 200 hektara neprekinute zelene površine, odnosno jedan ogromni veliki park u kojem će se nalaziti golf i sva područja vezana uz golf.

Oko cijelog golfa postoji javni park koji završava ispred Tvrđave Imperial, a u sklopu toga bio bi i jedan sportski park u koji bi se preselili sportski sadržaji iz Grada.

Kako kaže Vlahušić, također je prihvaćeno da projekt kuća i apartmana bude u jednoj drugoj zoni i da ne smeta golfu.

Vlahušić ističe kako je prije nekoliko dana letio helikopterom stotinjak metara iznad tog područja i da se Grad uopće ne vidi. Jedna od zamjerki je, naime, bila da su vile preuočljive sa Straduna. Vlahušić kaže kako je Gradu najvažnija ekološka studija. Ako nema štetnosti, projekt ide u svoju proceduru, Grad će raditi sukladno zakonu, a neka udruge rade svoj posao, dodaje Vlahušić

Ključnu ulogu u zaustavljanju gradnje golfskog terena na Srđu odigrala je Županija dubrovačko-neretvanska koja smatra kako predloženi golfski projekt koji će graditi tvrtka “Razvoj golf”, nije u skladu sa Županijskim prostornim planom, pa je tražila i njegovu novu izradu.

Župan Nikola Dobroslavić nakon ovotjednog predstavljanja Urbanističko-prostorne studije golfa na Srđu, kaže kako nije bio na prezentaciji. Ali ako su projektanti postupili prema nalazu Zavoda za prostorno uređenje, ako su smanjili izgrađenost i ako su povukli građevine i vile da nisu vidljive iz područja grada, onda je to sigurno dobar korak prema rješenju toga cijelog problema. Dodaje kako ne zna koji je cilj i motiv ovog predstavljanja, no sve to mora doći na službenu ocjenu Zavoda za prostorno uređenje. Dok su ekološke udruge gradnju golfa na Srđu dočekivale na nož, gospodarstvenici, turistički djelatnici i ugostitelji potiho su prihvaćali projekt radi upotpunjavanja turističke ponude, produljenja sezone i dovođenja klijenata više platne moći. Kako kaže Terezina Orlić, predsjednica Županijske gospodarske komore, oni u HGK smatraju da je golfski projekt važan za ovaj grad. No, investitor mora voditi računa o postojećim zakonskim okvirima.

- Rasprave koje se sada vode i otvorenost projekta prema javnosti korak je u dobrom smjeru. U svakom slučaju, treba pomiriti interese svih zainteresiranih strana. Projekt potiče gospodarsku aktivnost kroz investicije, ali se mora točno znati što je po mjeri čovjeka i Grada. Nitko ne dovodi u pitanje je li golf dobar ili nije, samo treba naći kompromis - kaže Terezina Orlić.

Zapošljavanje mladih

Predstavnik Turističkih agencija Stanko Ljubić smatra kako se teško u ovoj kritičnoj fazi svrstavati za ili protiv. Kako kaže, jedno je sigurno, a to je da nitko nije protiv golfskog igrališta, ali ljudi se boje pozadine. Boje se preizgrađenosti pod izlikom golfa.

- Golfski teren je dobar bio on na Srđu ili negdje drugdje, ali sam golf neće produljiti sezonu. No, puno drugih detalja uz golf hoće. Nastojimo se držati po strani jer su rasprave o tome tko će financirati, pitanje preizgrađenosti i infrastrukture postale više političko pitanje. Mi koji radimo u turizmu ne bismo se smjeli držati politike - kaže Stanko Ljubić.

- Golf je dobra stvar za razvoj Grada i turizma - kaže poznati ugostitelj Maro Hajdarhodžić. Dodaje kako je Bosanka i taj dio jedna zapuštena zona oko koje se ne bi trebala lomiti koplja.

- Ne gledam kao ugostitelj nego kao Dubrovčanin, gledam na boljitak brojnih drugih djelatnosti, primjerice, za zračnu luku, ali posebno za zapošljavanje mladih ljudi - kaže.

Kako god završio projekt golfa, ostaje činjenica da se Dubrovnik ni najmanje ne razlikuje od ostalih dijelova Hrvatske, osim nekoliko svijetlih iznimaka, jer se sve čini da se otjera investitore.

Nitko ne dvoji treba li poštovati zakone i da je ekološko očuvanje važno, no postavlja se pitanje jasnih pravila igre koja nisu podložna političkim igrama kao ni izbornim kampanjama.

ANĐELKA KELAVA

Kronologija 2003. Dubrovačko gradsko poglavarstvo zaključuje ugovor s njemačkim investitorima Erwinom Sommerfeldom i Hermmannom Schwatterom radi realizacije projekta Golfskog parka na Srđu teškog 80 milijuna eura. 2004. Sommerfeld počinje s otkupom zemljišta na Srđu i Bosanci, da bi te godine tvrtku od Sommerfelda kupio hrvatski povratnik iz Njemačke Braslav Turčić. 2005. Na sjednici Vlade RH u Dubrovniku premijer Sanader daje potporu golfskom parku na Srđu, a Vlada ga proglašava “projektom od državnog interesa”. U planovima za golfska igrališta i prateće sadržaje, umjesto dotadašnjih 100 hektara određuje 310 hektara. 2006. Njemački investitor nakon tri godine povlači se iz posla s golfom na Srđu. 2007. Zagrebačka tvrtka ‘Razvoj golf’ od Braslava Turčića kupuje društvo. 2008. Gradsko poglavarstvo donosi odluku da tridesetogodišnji koncesionar Tvrđave Imperial na Srđu bude zagrebačka tvrtka “Razvoj golf”. Iza svega stoji izraelski biznismen Aaron Frankel. 2009. Prema planskim dokumentima prostorni zahvat projekta obuhvaća ukupno 310 hektara. Povijesno središte Dubrovnika s pripadajućim kontaktnim područjem obuhvaća 77 hektara, što će reći da se ponad Grada stvara četiri puta veće područje s izrazito velikom zonom gradnje.

Europljani: Dajte sve na referendum! Predstavnici Inicijative ‘Srđ je naš’ te Zelene akcije Đuro Capor, Jagoda Munitić i Enes Ćerimagić u petak su se u Dubrovniku osvrnuli na projekte Hidroelektrane Ombla i golfskog terena na Srđu. Izvijestili su kako je Europsko udruženje Friends of the Earth poslalo EBRD-u pismo u kojem traže odustajanje od projekta izgradnje HE Ombla i takvu će praksu nastaviti na svim razinama i kod svih institucija EU-a. Ovaj projekt, kao i projekt Golf parka na Srđu nisu zadovoljili uvjete i potpunu stručnu procjenu utjecaja na okoliš, što zabrinjava europske aktiviste, rekao je Bertrand Sansonnens, član Izvršnog odbora Friends of the Earth, na konferenciji za novinare u Dubrovniku. - U slučaju platoa Srđ, mislim da odluka mora pripasti građanima. Ona se mora temeljiti na potpunim informacijama, među njima i studiji utjecaja na okoliš. Smatram da je to pitanje za koje treba raspisati referendum - rekao je Sansonnens.

68 vila manje Prema novom urbanističkom projektu, planiran je manji broj građevina u odnosu na plan iz 2010. godine. Prokurist tvrtke ‘Razvoj golf’ Ivan Kusalić predstavio je smanjen broj vila, s 268 na 200 uz smanjenje obujma izgradnje u prosjeku za 10 posto, a planira se gradnja dvaju hotela.