NAJNOVIJE
Opet je sveti Vlaho učinio ono svoje “famoso čudo od čudesa“ i podario Dubrovčanima za svoj blagdan prekrasan dan. Zasjale su na suncu zlatne relikvije i mostrance, zlatovez na barjacima i nakit na narodnim nošnjama brojnih vjernika koji su iz svih župa Dubrovačke biskupije, ali i susjednih zemalja došli pokloniti dubrovačkom zaštitniku i sudjelovati u svetoj misi i svečanoj procesiji dubrovačkim ulicama.
Blagdan je započeo tradicionalnom budnicom pucnjavom Dubrovčakih trombunjera, a središnje misno slavlje ispred dubrovačke katedrale predvodio je sisački biskup mons. dr. Vlado Košić koji je istaknuo kako je Sveti Vlaho primjer i poticaj nama da u vjeri ustrajemo.
Brojni svećenici i redovnice, gradski i državni dužnosnici i mnoštvo vjernika pratili su relikvije iz katedralne riznice, pod barjacima župa, bratovština Dubrovačke biskupije i župa iz drugih djelova Hrvatske, potvrđujući naklonost dubrovačkom parcu, svetom Vlahu. Procesiji se, i najavljeno, priključio i predsjednik RH Ivo Josipović.
U procesiji se prvi puta ove godine nosio križ Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se ovoga proljeća održati u Dubrovniku, a relikviju pelenice nosili su mladi novaci dominikanci, javlja Dubrovački vjesnik.
Biskup Košić: Vlaho je pobjednik zbog svoje vjere
U propovjedni tijekom euharistijskog slavlja sisački biskup mons.dr.Vlado Košić istaknuo je kako je Sveti Vlaho primjer i poticaj nama da u vjeri ustrajemo, prenosi Dubrovački vjesnik.
-Zato ga slavimo,zato mu se utječemo,zato mu se klanjamo jer je pobjednik zbog svoje vjere.-poručio je mons.Košić i nastavio:
-Povijest mučeništva na ovim našim prostorima,ubijanje katolika iz mržnje na vjeru to su bili progoni u pet velikih krugova. Najprije u Rimskom carstvu,zatim za turskih osvajanja ,pa potom u drugom svjetskom ratu i poraću, pa u vrijeme Domovinskog rata i danas. U rimskom carstvu svoje živote za Krista dali su brojni,kao i za vrijeme turskih osvajanja od 15 do 17 stoljeća.
A onda dva svjetska rata u kojem je drugi bio osobito krvav za naš hrvatski narod. U njemu je bjesnio obračun svih triju totalitarizama koji su opće poznati ,a na našim prostorima prouzročili su strašna ubijanja, patnje i razaranja. Pobijeno je tada više od 600 katoličkih svećenika. Među njima i sedmorica svećenika iz Dubrovnika koji su ubijeni na Daksi, gdje su partizani pobili 53 istaknuta građanina bez ikakva suđenja.
U najnovijim vremenima mučeništva sjetimo se obrane Grada, juga naše Domovine Hrvatske. Zaštita svetog Vlaha kojem ste se utjecali pokazala se tada ponovno na djelu. No, vi ste također trebali proći mučeništvo. A i danas se progone kršćani ne samo na Bliskom istoku nego i u Hrvatskoj. Sjetimo se napada na vrijednost obitelji kako od strane vlasti,tako i državnih medija.-istaknuo je sisački biskup Vlado Košić u svojoj propovjedi.
Osvrčući se na današnju krizu vjere u Hrvatskoj propovjednik je istaknuo:
- Koje mučeništvo trpe danas hrvatski vjernici , katolici kao i svi građani ?To je osiromašivanje, čemu je uzrok loš razvoj. To su nepravde koje su uzrok današnje bijede. Siromaštvo može bit iznavnjska bijeda, drugo je još teže duhovno siromaštvo.
Mogli bismo reći da je u Hrvatskoj na djelu siromaštvo duha,siromaštvo slobode,siromaštvo ljubavi..Naš se narod osiromašuje , ne tek stravičnim pljačkama društvene odnosno zajedničke imovine koja završava u privatnim džepovima,nego što je još sto puta gore krađom i zatiranjem duhovih vrijednosti pa se ljudima oduzima,ponos i smisao života. To je posljedica nereda u ljudskim dušama, egoizma koji je usmjeren na vlastitu dobrobit. -zaključio je sisački biskup Košić.
Nakon mise uslijedila je tradicionalna procesija s moćima Svetog Vlaha i ostalih svetaca iz riznice dubrovačke Katedrale koju predvode biskupi, sudionici ovogodišnje Feste Svetog Vlaha.
RANIJE
Pred dubrovačkom Katedralom počelo je središnje euharistrijskoslavlje u povodu 1042.Feste Svetog Vlaha zaštitnika Dubrovnika iDubrovačke biskupije. Brojnim okupljenim vjernicima,crkvenim isvjetovnim uzvanicima i hodočasnicima obratio se biskup dubrovačkimons.Mate Uzinić.
-Otvarajući Festu sv. Vlaha istaknuo sam da ovogodišnju Festu sv.Vlaha slavimo u Godini mladih i u ozračju priprave za Susret hrvatskekatoličke mladeži koji će se u travnju ove godine održati u Dubrovnikupod geslom „Na slobodu pozvani“. Spomenuo sam da predvođeninašim mladima, tim Susretom želimo mladim hrvatskim katolicima izDomovine, susjednih zemalja i dijaspore, ispričati priču o istinskojljubavi, zajedništvu i slobodi, predstavljajući im pravo blago ovogaGrada, a to pravo blago ovoga grada nisu njegovi miri, crkve, palače itrgovi, nego ljudi ovog Grada koji s novim entuzijazmom i ljubavlju želenastaviti njegovu izgradnju i razvoj ondje gdje su stali oni koji suovaj Grad s ljubavlju gradili i uvijek iznova, nakon potresa i ratova,obnavljali, koji su u njemu stjecali i razvijali svoje talente isposobnosti, koji su živjeli svoju vjeru i svoje kršćanskoopredjeljenje, koji su njegovu slobodu, dar višnjega Boga, čuvali i zanju se borili uvjereni da je ona važnija od svih drugih materijalnihblaga.
Koristeći ovu priliku da bih, u ime mladih ove biskupije i osobnoime, uputio hrvatskoj katoličkoj mladeži u Domovini i inozemstvu jošjedan srdačan poziv dobrodošlice u Grad sv. Vlaha i u dubrovačkubiskupiju, želim osobito pozdraviti i predstaviti predvoditeljadanašnjeg misnog slavlja sisačkog biskupa mons. dr. Vladu Košića koji jepredvoditelj ovog misnog slavlje s razlogom. Naime, njegovi mladi injegova sisačka biskupija bili su domaćini Osmog susreta hrvatskekatoličke mladeži koji se pod geslom: „U svijetlosti hodimo“ održao uSisku 5. i 6. svibnja 2012., a na kojemu se okupilo više od 30.000mladih. Oni su nam predali ovaj veliki i teški, ali radosni i milosnikriž Susreta, a uvjeren sam da nam biskup Vlado može bar donekleprenijeti i iskustvo onih plodova koji su u njegovoj mladoj biskupiji,makar po imenu povijesno veoma staroj, ostali i nakon susreta. -kazao jedubrovački biskup Uzinić pozdravljajući sve okupljene.
NAJAVA
Nezaobilazan dio dekora Feste sv. Vlaha dvojica su festanjula, svjetovnih domaćina godišnje svetkovine Grada. Biraju se iz redova pomoraca i obrtnika. Takav izbor spomen je na kršćanski i slobodarski duh Dubrovačke Republike, koja je pod zaštitom parca uživala samostalnost i blagostanje prvenstveno zahvaljujući tim uslužnim i proizvodnim zanimanjima. Glavni kriterij kojim se biraju festanjuli su čestitost, stručnost i poštovanje obiteljskih vrijednosti. Odijela ili montire festanjuli su dužni nabaviti sami. Tradicionalno odjeveni u crno odijelo s klobukom, bijelim svilenim šalom i rukavicama, festanjuli, koje još nazivaju svetkovnicima, od 1874. imenuju se kao „pripravljači svetkovanja“. Pojam festanjuo lingvistički je raritet i ostatak izumrlog romanskoga govora u Gradu.
Staro pravilo
Pravilo iz doba Dubrovačke Republike nalaže da jedan svetkovnik po zvanju bude pomorski kapetan, a drugi obrtnik, kako bi se naglasila okrenutost Republike tim gospodarskim granama. Festanjule od 1970. imenuju crkvene vlasti, a od 2001. Bratovština festanjula sv. Vlaha, te rektor parčeve crkve. Festanjulom se postaje biskupovim dekretom o imenovanju.Ovogodišnji festanjuli su Damir Baričević, zapovjednik na tankeru za prijevoz ukapljenog plina kompanije Pronav ship management iz Hamburga. Morima plovi od lipnja 1992. godine, oženjen je Stelom i ima dvoje djece, osamnaestogodišnju kćer Jelenu i dvadesettrogodišnjeg sina Marka, a pripada gradskoj župi svetog Mihajla.
Festanjuo iz redova obrtnika je Ivo Lobrović, vlasnik privatne tvrtke Halo Net za telekomunikacijske usluge, a radio je Hrvatskom telekomu. Sa suprugom Jelenom ima troje djece, sina Antuna rođenog 1979. godine i dvije kćerke, blizanke Dariju i Miriju rođene 1981. Pripada župi Presvetog Trojstva u Majkovima, a živi u Mokošici.
Jednom izabran, festanjul doživotno nosi tu časnu titulu. Trenutačno su u Bratovštini 64 živuća festanjula koji se sastaju redovito kroz godinu i dogovaraju detalje Feste na koju novoizabrani članovi proglasom moraju pozvati vjernike iz župa Dubrovačke biskupije od Vitaljine u Konavlima do Stona.
GABRIJELA BIJELIĆ
FOTO: TONĆI PLAZIBAT / CROPIX
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....