Ana Hrnić nova je direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika i ovog je tjedna preuzela novu dužnost. Iako je široj javnosti manje poznata, Turističko vijeće izabralo ju je jednoglasno, što dovoljno govori o povjerenju struke.
Za početak nam se predstavite. Profesionalno ste vezani uz Gulliver travel, no tamo ste prošli više pozicija?
– U Gulliveru sam provela dugi niz godina, prošla sam gotovo sve sektore i segmente poslovanja. Posljednjih pet godina provela sam na mjestu direktorice sektora Specialist, zaduženog za grupe, ture, FIT i mini cruise.
Mogu reći da sam odrastala i profesionalno se razvijala paralelno s rastom Gullivera, koji je od male privatne agencije postao vodeća destinacijska menadžment kompanija na našem području i dio TUI-ja. Biti dio velikog sustava kao što je TUI zasigurno je vrijedno iskustvo koje će mi koristiti i na novoj funkciji.
Stasala nova generacija
Kako ste se odlučili na poslovnu promjenu? Cijelu karijeru ste u Gulliveru?
– Dođe valjda u životu neka faza kada ste dugo u nekom poslu i procijenite da je vrijeme za promjene. Htjela sam probati još nešto novo, sebi postaviti nove izazove, budući da sam ovdje prošla gotovo sve pozicije i sektore, pa sam se htjela u još nešto novo dati, nečim pridonijeti.
Najviše me je motiviralo i to što sam kroz posao upoznala dosta ljudi iz sektora, pa vidim da se stvorila jedna generacija ljudi u poslu koji su svi i iskusni i predani i profesionalni, i svi imaju želju napraviti nešto za opće dobro. Svi nekako i razmišljamo u istom smjeru i imamo sličnu želju da napravimo neke dobre stvari.
To me je motiviralo, pa sam i u programu navela kako je uloga Turističke zajednice i koordinacija svih subjekata i stvaranje zajedničkih strategija i ciljeva. Navikla sam surađivati i čuti druga mišljenja i perspektive, a čini mi se da je trenutak kada se zajednički i u sektoru i uz gradsku upravu mogu napraviti dobre stvari.
Koji su glavni naglasci iz vašeg programa rada Turističke zajednice Dubrovnika? Gdje će u turističkoj promociji biti Dubrovnik za četiri godine? U kojem smjeru planirate turističku promidžbu, hoće li naglasak i dalje biti na društvenim mrežama i viralnom marketingu? Je li vrijeme sajmova potpuno iza nas?
– Tijekom izrade programa fokus je stavljen na zadaće turističkih zajednica, definirane novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, koji je na snazi od 1. siječnja 2020.
Glavni su naglasci mojeg programa aktivnije uključivanje Turističke zajednice grada u program “Respect the City”, razvoj održivog turizma, jačanje suradnje sa svim subjektima uključenima u turističke djelatnosti, kako iz realnog tako i iz javnog sektora, razvoj novih turističkih proizvoda, digitalizacija, pozicioniranje Dubrovnika kao premium destinacije...
Kod razvoja novih proizvoda, smatram da je potrebno usmjeriti se na razvoj proizvoda koji će generirati visoku dodanu vrijednost, povećati prosječnu potrošnju i boravak gostiju, te produljiti sezonu na cijelu godinu. U program rada potrebno je uključiti posjete destinacijama sličnim Dubrovniku kako bismo se upoznali s primjerima dobre prakse, u vidu kreiranja novih proizvoda, te u vidu prezentacije, marketinga i promocije istih.
U turističkoj promociji za četiri godine želja mi je da Dubrovnik bude pozicioniran i prepoznat kao premium destinacija, fokusirana na održivi razvoj, koja posebnu brigu vodi o svojoj kulturnoj i prirodnoj baštini. Turistička promidžba svakako treba staviti jači fokus na online aktivnosti, društvene mreže i viralni marketing.
Potrebno je staviti naglasak na dodatne vrijednosti koje bi utjecale na dolaske izvan glavne sezone, kao što je povoljna klima, bolja dostupnost svih atrakcija izvan glavne sezone i slične prednosti.
Također, spomenula bih vizualno usklađivanje svih materijala kojima se komunicira u offline i online medijima, što je vrlo važno za konzistentnu komunikaciju te za građenje povjerenja i prepoznatljivosti brenda/destinacije. Specifičnost Dubrovnika kao destinacije traži dodatan angažman u definiranju posebnog načina promoviranja destinacije.
Ne mislim da je vrijeme sajmova potpuno iza nas, ali mislim da njihova uloga u današnjem svijetu svakako nije ista kao prije 10 godina. Treba prilagoditi sudjelovanja na sajmovima novim vizijama i strategijama.
’Ravnoteža između sugrađana i naših gostiju’
Zadnjih godina Dubrovnik više nije odmorišna destinacija. Turisti borave sve kraće, a broj kreveta u obiteljskom smještaju stalno raste, kao i cijene usluga. Istovremeno, građani vape za tim da turistički razvoj bude održiv. Je li program “Respect The City” dao prave rezultate u održivosti? Treba li dodatnih ograničenja u prometu u gradu, napose dolazaka kruzera i taksi-službi?
– Potrebno je pronaći ravnotežu između zadovoljnih sugrađana i naših gostiju. Smatram da je program “Respect the City” zasad dao odlične rezultate i da smo napokon na pravom putu. Moramo biti svjesni činjenice da se dugi niz godina turizam u Dubrovniku stihijski razvijao, što je i dovelo do neodrživog razvoja.
Sada se uvode nove mjere kojima se korigira ono što nije dobro. U pogledu kruzera, smatram da su nove mjere pridonijele značajnom smanjenju gužvi, i da je upravo suradnja i dijalog gradske uprave s međunarodnim udruženjem kruzerskih društava CLIA-om i sa svim ostalim subjektima pravi primjer kako se pojedina pitanja trebaju strateški i zajednički rješavati kako bi se na zadovoljstvo svih uključenih došlo do željenih rezultata.
Sjetimo se samo da je Dubrovnik prije dvije godine bio na listi destinacija koje treba izbjegavati, a danas je primjer destinacije koja se uspješno suočila s izazovima koje donose globalni turistički trendovi i u raznim drugim turističkim destinacijama. Trebamo nastaviti u tom smjeru.
Dubrovnik je u svemu nekad bio grad sklada i mjere, ali to se izgubilo zbog prepuštanja situacije stihiji. Zato je Grad odlučio programom “Respect the City” vratiti sklad i mjeru. Dakle, potrebno je postići balans kako bismo imali i zadovoljne posjetitelje i zadovoljne sugrađane.
I u ovom kontekstu, potrebno je raditi na razvoju novih turističkih proizvoda koji će pridonijeti dislociranju što većeg broja turista s područja povijesne jezgre, što bi se postiglo dodatnom valorizacijom drugih područja, kao što su Elafiti, Rijeka dubrovačka i Gornja sela.
Pitanje prometa uvijek je aktualno, i mislim da je ono više usmjereno na prometne stručnjake. Smatram svakako da je poželjno smanjivanje broja taksija na području grada, ali poštujući liberalizaciju tržišta.
Ograničiti broj apartmana
Što mislite o ideji donošenja regulative kojom bi se gradovima i općinama dala mogućnost ograničavanja broja apartmana? To se spominje baš u kontekstu Dubrovnika zbog velike opterećenosti infrastrukture (pre)velikim brojem turista. Stanovnici povijesne jezgre već traže da se iznajmljivanje dopusti samo onima koji stanuju unutar jezgre.
– Podržavam donošenje regulative kojom bi se gradovima i općinama dala mogućnost ograničavanja broja apartmana. Smatram da situacija s privatnim smještajem u Dubrovniku nije uređena u dovoljnoj mjeri. Postoje brojni objekti koji ne udovoljavaju standardima destinacije.
Tako smatram da bi nove smještajne jedinice koje će se otvarati u budućnosti trebale biti odgovarajuće kvalitete, a kod postojećih bi se u nekim razumnim vremenskim intervalima trebala provoditi provjera postojećeg stanja kako bi se utvrdilo udovoljavaju li objekti stvarnim standardima i kategoriji.
Poželjno je pronaći način za poticanje disperzije turističkih kapaciteta na šire područje grada.
Nakon što je podignuta cijena paušala poreza po krevetu za iznajmljivače, od ove godine turistička pristojba plaća se paušalno i za pomoćne krevete. U Dubrovniku je većina objekata – sve osim soba i studio-apartmana – registrirana s barem jednim pomoćnim krevetom, najčešće 2+2. Očekujete li pad broja prijavljenih gostiju zbog toga?
– Smatram da je povećanje cijena paušala po krevetu opravdano i da neće uzrokovati pad broja prijavljenih gostiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....