Trebinjska zračna luka bila bi isplativa

Intenzivnija priča o izgradnji trebinjskog aerodroma s 2,6 km dugom pistom i popratnim sadržajima za koju bi, prema procjeni austrijske tvrtke, trebalo u početku izdvojiti oko 200 milijuna eura, počela je prije dvije godine

Piše Lidija Crnčević/EPEHA

Bečka konzultantska tvrtka “Airport Consulting Vienna” izradila je studiju isplativosti izgradnje zračne luke u blizini Trebinja, te zaključila kako taj projekt ima ekonomsku opravdanost, ali mu ne pogoduje stanje na financijskom tržištu zbog krize koja je uzdrmala investicijske procese.

Prenosi to austrijski dnevni list “Wirtschaftsblatt”, a objavili su i srbijanski mediji, te na taj način ponovno aktualizirali priču o značajnom infrastrukturnom prometnom projektu na granici juga Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.

Intenzivnija priča o izgradnji trebinjskog aerodroma s 2,6 km dugom pistom i popratnim sadržajima za koju bi, prema procjeni austrijske tvrtke, trebalo u početku izdvojiti oko 200 milijuna eura počela je prije dvije godine, no tada su na nju mnogi tek odmahivali rukom kao na jalovu želju susjedne bosanskohercegovačke općine.

Već tada su tamošnji općinski čelnici, ali i visokopozicionirani državnici, spominjali kako će izgradnja aerodroma u Trebinju „značiti i pomoć hrvatskom turizmu i dubrovačkoj zračnoj luci koja ima ograničeni kapacitet, kako računaju na 250 tisuća putnika i prihvat niskotarifnih kompanija kojima će ponuditi niže cijene“ itd.

Čak su išli tako daleko da su ponudili dubrovačkoj zračnoj luci suvlasništvo u novom trebinjskom projektu, što je s juga Hrvatske glatko odbijeno, a preporučeno im je i da ne trebaju „brinuti“ o kapacitetima budući je na dubrovačkom aerodromu u tijeku investicija za prihvat dva milijuna putnika.

Bilo bi naivno misliti kako s takvim „dobrosusjedskim“ stavom Trebinjci u promidžbi njihova aerodroma, pa i privlačenja investitora, neće zaigrati na kartu blizine Dubrovnika i Dubrovačke rivijere.

Roko Tolić, direktor Zračne luke Dubrovnik / Admir Buljubašić / CROPIX

Notu ozbiljnosti cijelom projektu zasigurno daje i ugled bečke konzultantske tvrtke koja je slične poslove obavljala i za dubrovačku zračnu luku. Iako zasad ne vidi razloga za zabrinutost, direktor dubrovačke zračne luke Roko Tolić kaže da prate događaje u susjedstvu.

- Pomno pratimo što se događa u susjedstvu, ali je isto tako činjenica da aerodrom nisu samo asfaltirana pista i zgrade nego prvenstveno stručni i profesionalni ljudi, te kvaliteta usluge, dakle kriteriji u kojima se dubrovačka zračna luka dokazala dosad bezbroj puta.

 Uobičajeno je da se aerodromi grade na temelju studije gospodarske isplativosti, odnosno realnih potreba stanovništva i gospodarstva nekog područja. Tom logikom gledano, čini se da u susjednoj državi netko zanemaruje činjenicu da se nije uspio uspostaviti zračni promet niti u jednom većem središtu osim Sarajeva, pa čak niti u onim gradovima gdje aerodromi već postoje poput Mostara, Banje Luke i Tuzle.

Ako je BiH dovoljno bogata država da si može priuštiti aerodrome spomenike i ako ima dovoljno ljudi koji će podržati donositelje takvih odluka, onda je nerealno očekivati da bi netko od njih mijenjao stavove na osnovi komentara s naše strane.

Prednosti Naša zadaća je da upravljamo na najbolji mogući način onim čime raspolažemo, a to hoće li netko u susjedstvu izgraditi aerodrom, osnovati sveučilište, vaterpolski klub ili brodarsku kompaniju zato što su ti subjekti u Dubrovniku uspješni, to treba ostaviti budućnosti da pokaže tko je svoje prednosti prije svega bolje detektirao, a zatim i tko ih je bolje razvio i unaprijedio – kaže direktor dubrovačkog aerodroma Roko Tolić.