U ovoj špilji pokraj Dubrovnika ljudi su bili tisućama godina: arheolozi pronašli mnoštvo novca i tragove jadranskih vladara kroz stoljeća

Špilja Kukova peć iznad Brsečina nova je arheološka atrakcija kod Dubrovnika.

Lokalitet koji je u prošlosti korišten tijekom čak 7 tisuća godina bio je “adresa” dosadašnjih arheoloških istraživanja koja je tijekom 2017. i 2019. godine proveo Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja pod vodstvom dr. sc. Domagoja Perkića i u suradnji sa speleolozima Speleološkog kluba “Ursus spelaeus” iz Karlovca.

Iz Dubrovačkih muzeja objašnjavaju da je špilja u najranijim razdobljima srednjeg neolitika, okvirno od 5500. do 4800. godine prije Krista, te kasnog neolitika, od 4800. do 4000. godine prije Krista, rijetko korištena, moguće kao povremeno stanište.

Slijedi razdoblje njezina najintenzivnijeg korištenja kao izvjesnog oblika staništa tijekom razvijenog eneolitika, od 2900. do 2150. godine prije Krista. No, korištena je i u idućim razdobljima.

U prijelaznom razdoblju s eneolitika na brončano doba (oko 2150.-2000. g. pr. Kr.) korištena je kao nekropola, kao i na samom kraju brončanog doba (oko 980-830. g. pr. Kr.). Izvjesno korištenje špilje opet se odvija kroz mlađe željezno doba, od 4. do 2. stoljeća prije Krista, a pronađeni su i nalazi koji svjedoče o korištenju špilje i u nemirnim kasnoantičkim razdobljima krajem 4. stoljeća.

Prvi sljedeći nalazi potječu tek iz razvijenog novog vijeka, s kraja 18. stoljeća.

Iako brojnošću oskudniji, iznimno su vrijedni i atraktivni. Riječ je o nalazu tzv. ostave, odnosno „manjeg skrivenog blaga“ u okviru kojeg je bilo osam komada zlatnog, srebrnog i brončanog novca, koji potječu iz venecijanskih, austrijskih, turskih i dubrovačkih kovnica novca, zajedno s četiri željezne udice, dvije manžete, svetačkom medaljicom i privjeskom od zuba morskog sisavca, vjerojatno dupina, lulicom i staklenim perlicama.

- Normalno, ne možemo znati okolnosti u kojima je netko ostavio - sakrio i očigledno nikad više nije došao po skriveno „blago“. Međutim, s obzirom da su svi nalazi iz istog vremena, s kraja 18. stoljeća, a u svakom slučaju iza 1795. godine, možemo pretpostaviti korištenje špilje kao skloništa u nemirnim vremenima.

To je turbulentno vrijeme, kada se kroji nova politička karta cijele Europe.

U Kukovoj peći nalazimo zadnje kovane dubrovačke i venecijanske novce, zadnje relikte država koje su vladale Jadranom i Mediteranom kroz više stoljeća. U takvim vremenima nije začuđujuće skrivanje po špiljama, pa samim tim i skrivanje dragocjenosti koje, na njihovu žalost, nisu ugledale danju svjetlost idućih dvjestotinjak godina – objasnio je Perkić.