Zaposlenici i Uprava kupuju "Hotele Plat"

Zaposlenici i uprava “Hotela Plat” odlučili su kupiti svoje hotelsko društvo. Među devet pisama namjere koja su Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) pristigla za kupnju državnih dionica dubrovačkih “Hotela Plat” jest i pismo namjere svih 66 stalnih zaposlenika uz članove Uprave, koji su uvjereni u svoju snagu za tu kupnju te očekuju transparentnost cijelog procesa.

Iz DUUDI-ja su u srijedu 17. prosinca, kad je istekao rok za predaju pisama namjere, objavili skupno priopćenje o broju primljenih ponuda za sve oglašene tvrtke. Početak drugog, obvezujućeg kruga uslijedit će nakon što nadležna tijela CERP-a donesu odluku o uvjetima prodaje, od početne cijene dionica do drugih.

U “Hotelima Plat” u Župi dubrovačkoj na prodaju se nudi 92,49 posto ili 182.440 dionica u državnom vlasništvu.

Regionalna povjerenica Sindikata turizma i usluga Dolores Luić smatra da je potrebno samo malo razumijevanja i da je radničko dioničarstvo najbolje rješenje za sve.

Plaća 12 mjeseci

– Ovaj način jako dobro funkcionira u praksi. Zaposlenici su puno zainteresiraniji za posao kad rade za sebe. Nova je uprava u ovakvoj situaciji učinila sve da tvrtka funkcionira i da 12 mjeseci imaju plaću, tako da je “Plat” jedan od rijetkih koji je u državnom vlasništvu, a koji je uvijek imao za isplatu plaća – rekla je Luić.

“Hoteli Plat” jedina su hotelska kuća koja je iz predstečajne nagodbe izišla samostalno. Ovdje je država prvi put konsolidirala samu sebe, odnosno “Hoteli Plat” uspjeli su se konsolidirati na način da su do sada 62 milijuna kuna platili Ministarstvu financija.

– Na prvom natječaju cijena “Plata” bila je otprilike 99 milijuna kuna, što bi značilo da će država od prodaje “Hotela Plat” zajedno s predstečajnom nagodbom dobiti minimalno 160 milijuna kuna – kazao je direktor “Hotela Plat” Pero Matić.

Nove uvjete natječaja još nemaju, jer o njima nije ni bilo rasprave na Upravnom vijeću CERP-a. Zasad su uputili samo pismo namjere.

– Najzaslužniji za ovakav rasplet su upravo radnici “Plata” – kazao je Matić, dodavši da trenutno pregovaraju s tri-četiri strateška partnera s kojima bi zajedno nastupili prilikom davanja obvezujuće ponude.

U Upravi imaju u planu obnovu hotela “Mediteran” i “Ambasador”.

Jezičac na vagi

– Svih ovih godina nismo stajali skrštenih ruku, nego smo pripremali dokumentaciju vezanu uz ta dva projekta. I oni koji su stvarali “Plat” i održali ga na životu svih ovih godina, bilo ratnih bilo poratnih. Eto, to je sukus cijele priče – prisjeća se direktor.

S prvim uvjetima natječaja u “Platu” nikako se nisu mogli složiti jer radnika nigdje nije bilo, pa su Zaposlenici s Upravom ovaj put željeli utjecati na socijalne klauzule, odnosno zaštitu zaposlenika.

– Hoće li sadašnji vlasnik imati taj jezičac na vagi, da sve uzme u obzir, to će vrijeme pokazati.

Ne sumnjamo da ćemo, bez obzira na to tko bude odlučivao o “Platu”, uspjeti ako naša ponuda bude korektna – istaknuo je Pero Matić.

“Hoteli Plat” trenutačno imaju 66 stalno zaposlenih, a broj sezonaca varira iz godine u godinu. Otprilike ih je 40 po sezoni, pa se broj zaposlenih penje i do 110.

– Mi smo među rijetkima koji su uspjeli iz predstečajne nagodbe izići kako smo mi izišli. Mislim da smo na ovaj način mnogostruko povećali vrijednost “Plata”, a da je bilo više sreće, sve bi hotelske kuće primijenile ovakav model – zaključio je Matić.

TEA STJEPOVIĆ

Inicijativa Predsjednica Radničkog vijeća Katija Penjak – Potrebno je da radnici imaju i ostvare svoja prava, jer na dosadašnjim natječajima nitko nije spomenuo ni “r” od radnika. Ući ćemo u igru sa strateškim partnerom. Želimo da se pita i radnike, te da oni barem s nekim udjelom u dionicama sudjeluju i obnove “Plat”. Ipak smo tvrtka koja dobro posluje, vratili smo državi sve dugove i izvukli se iz predstečajne nagodbe. Na kraju krajeva, zašto se ne bismo prijavili, ipak smo mi podigli tu tvrtku – kaže Katija Penjak, predsjednica Radničkog vijeća.

Iskustvo iz ‘Osmina’ Hotel “Osmine” u Slanome prva je hotelska kuća u Hrvatskoj koja je privatizirana po modelu radničkog dioničarstva. Za kupnju 95 posto dionica radnici su prije desetak godina ponudili 710 tisuća kuna i preuzimanje dugovanja. Uzimali su kredite od 40 do 100 tisuća kuna na rok od oko pet godina, jamčeći osobnom imovinom. Velika zaduženja tvrtke riješena su tako da su skupi poratni krediti za obnovu zamijenjeni povoljnijim bankarskim kreditima.