Čančare u đardinu: smiju li se i čime hraniti strogo zaštićene životinje

S toplijim su se vremenom iz duboke hibernacije probudile obične čančare. Ovu, strogo zaštićenu vrstu u Hrvatskoj, zabranjeno  je uzimati iz prirode, držati kao kućnog ljubimca, izlovljavati u svrhu prodaje ili sakupljati njezina jaja. 

- Čančare su sve ugroženija vrsta, osobito stoga što se ljudi sve manje bave poljoprivredom, zemlja se ne obrađuje i nema stoke. Možda to ne biste očekivali, ali odumiranjem poljoprivrede ugrožene su i divlje životinje. Kornjačama, primjerice, ne odgovara gusta šikara jer vole sunce. Nažalost, one gube prostor na našoj obali i zato ih je sve manje – upozorava Boris Lauš, viši stručni suradnik u Udruzi Hyla, koja se bavi proučavanjem gmazova i vodozemaca.

Što učiniti s kornjačama koje se pojave u vrtu, odnijeti ih u divljinu ili ostaviti?

- Svaka kornjača je razvila specifične prilagodbe svom prostoru. Ako sa sigurnošću znate odakle su uzete, onda ih je bolje vratiti na isto mjesto, nego držati u vrtu – savjetuje Lauš.

Ako ćemo strogo po slovu zakona, kažnjivo je držati divlje životinje u vrtu, podsjeća biolog dr. sc. Pero Tutman. Ukoliko ih se prenosi u prirodu, onda treba odrabrati mjesto gdje nema automobila.

- Ako ćete pružiti pomoć ozlijeđenoj jedinki ili onoj koja je ugrožena u okolišu gdje se nalazi, nitko vas za takvo što neće osuđivati, ali moram naglasiti da je čančara zakonom zaštićena vrsta – kaže Sunčica Oštrić, dr. vet. med.

Podsjeća da su čančare dugoživuće životinje.

- Žive po 50 godina pa i dulje. Nikako ih se ne smije držati doma u kaveziću. Ako žive u đardinu, valja imati na umu da nisu probirljive što se tiče hrane pa će pojesti i povrće, s naglaskom da mora biti neprskano. Neophodni su im izvori proteina, zato jedu crve, puževe i gusjenice, a ako ih nema dovoljno u vrtu, mogu se kupiti gotovi pripravci sušenih crva u specijaliziranim trgovinama hrane za životinje. Dobro je osigurati plitku posudicu s vodom, pogotovo ljeti. Također, poželjno je da imaju zaklon od granja i lišća jer se vole zakopavati tijekom cijele godine, pogotovo u zimskim mjesecima u doba hibernacije. Kod nas je to obično u studenom, a na sjevernijim obalnim područjima i ranije – kaže dubrovačka veterinarka.

Hrane se uglavnom samoniklim biljem kao što su maslačak i druge livadne vrste, ali rado prihvate salatu, rajčice i ostalo povrće.

- Mogu one pojesti i nešto voća, u divljini znaju pojesti smokvu, ali ne u velikim količinama – savjetuje Lauš i kaže kako nepravilna prehrana može izazvati probavne poteškoće, slabljenje organizma i gubljene masti.

U slučaju kontakta s kornjačama, obvezno dobro oprati ruke jer kornjače mogu biti prijenosnici salmonele.