StoryEditorOCM
TinelHLADOVINA I ZAKLON OD POGLEDA

Dolazi ljeto: planirate taracu natkriti odrinom i ograditi je živicom? Evo preporuke stručnjaka koje su biljke za to najbolje, koje brzo rastu i kako ih zasaditi

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
25. veljače 2026. - 16:32

Vrtove koji su ograđeni ‘živim‘ ogradama teže je održavati, ali nijedna umjetna im ne može parirati. Posebno ako su cvjetne. Tu su još i zimzelene i brzorastuće, ovisno o potrebi ‘ograditelja‘.

Ako ste se tek odlučili za sadnju žive ograde, a ne želite čekati par godina da se ogradite od pogleda, onda je dobar izbor lovor višnja koja brzo raste, a i cjenovno je prihvatljiva.

Za uspješnu živu ogradu treba pripaziti na sadnju u dobro pripremljeno tlo u jesen ili proljeće, te redovito orezivati granje (obično dvaput godišnje) kako bi biljke potaknuli na gust rast. Ključno je pravilno ih oblikovati i redovito zalijevati i gnojiti.

image

Živa ograda traži spretne ruke

Matea Vlahusic/Cropix

Za živu ogradu možete odabrati različite vrste sadnica. Prilikom sadnje treba iskopati jarak, ukloniti korov i dodati kompost. Ovisno o vrsti sadnica koje ste odabrali, obično se sade 3 do 4 sadnice po dužnom metru za gušću ogradu. Orezivanje se obavlja dvaput godišnje, a više na ovu temu rekao nam je viši stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku i razvoj poljoprivrede pri Ministarstva poljoprivrede Srećko Bošković:

Visina

- Bitno je odabrati svrhu te ograde i prilagoditi je svojim potrebama. Živa ograda daje uredan izgled, privatnost i pruža zaštitu od pogleda, vjetra i buke. Važna je i estetika. Postoji više vrsta koje se kod nas sade i koriste. Osim lovor višnje koja je dosta zastupljena, dobro uspijeva i fotinija koja je zastupljena na mediteranskom području. Riječ je o biljci koja potječe iz Azije i dosta je atraktivna zbog svoje izražene, crvene boje, a cvate u proljeće sa sitnim, bijelim cvjetovima – istaknuo je Bošković.

image

Ilustracija

Anton Hauswitschka/dv/

- Što se tiče veličine, naraste od 3 do 5 metara, ovisno o vrsti same biljke. Sadi se i bogumila, kako je mi zovemo po domaći, odnosno bugenvilija koja ima različitih boja i dosta je atraktivna, posebno kao okućnica apartmanima.

- Preporuka je saditi sadnice u razmaku od 45 do 50 centimetara, što opet ovisi o samoj vrsti biljke. Pored osnovne gnojidbe, u svibnju ili lipnju trebalo bi je pognojiti organskim gnojivom. Jako je bitno već prilikom sadnje skratiti je na visinu koja nam odgovara kako bi je poslije lakše održavali – naglasio je naš sugovornik.

- Preporuka je orezivati dvaput godišnje, na proljeće koje je takozvano osnovno orezivanje, u kojem uklanjamo oštećene ili suhe grane koje su nastale tijekom zimskog perioda, te višak granja koje nam remeti oblik koji smo zamislili. Slijedi ljetno orezivanje u lipnju i kolovozu, kad se kontrolira sami rast biljke, a u rujnu i listopadu uklanjamo izbojke zbog laganog oblikovanja tijekom jesenskog orezivanja.

Odrine

- Što se tiče odrina, dosta se koristi pasiflora koja je dosta popularna. Riječ je o listopadnoj biljci koja se može penjati do 25 metara. Atraktivna je i glicinija, kao i bugenvilija. Tu je i parthenocissus, peterolisna lozica porijeklom iz Sjeverne Amerike, biljka penjačica koja naraste do 20 metara, ili vinovu lozu koja se ne prska i daje stolno grožđe. Daje hlad u samom listu, a ima brzi rast i zato je jako popularna. Dosta se sadi i bršljan, a i jasmin, posebno ako želite pregraditi nešto, primjerice odijeliti balkone, kad se sadi u pitarima – rekao je Srećko Bošković.

image

ilustracija

Berislava Picek/cropix/Cropix

Važno je naglasiti i da su neke vrste biljaka za živu ogradu otrovne, kao lovor višnja i tisa, pa je preporuka da se ne konzumira, a nije loše ni uvesti mjere opreza prilikom orezivanja, nositi rukavice i slično.

- Lovor višnja je brzorastuća i odlično će odraditi svoj posao, samo je bitno redovno održavanje i dobra priprema terena, te voditi računa da sadni materijal bude kvalitetan – istaknuo je naš sugovornik.

Najčešća pogreška je nedovoljno ili nepravilno orezivanje ograde koja tada postaje rijetka i šuplja. Ipak, Srećko Bošković kaže da ne treba uzimati stručnjaka za sadnju ili održavanje žive ograde jer je to posao koji i hobisti mogu kvalitetno odraditi.

- Treba vremena i dosta je komplicirano, ali kad ‘uhvatite ruku‘, odrađuje se na kvalitetan način. Uvijek možete dobiti savjet od nas djelatnika Ministarstva i agronoma, tako da vjerujem u dobar uspjeh i lijepu okućnicu! – zaključio je.

13. ožujak 2026 09:37