Grad Dubrovnik oglasio je provođenje ankete među Dubrovčanima s ciljem prikupljanja prijedloga i mišljenja građana kako bi se buduće podjele sadnica mogle što kvalitetnije planirati i prilagoditi njihovim interesima. Naime, nedavno su građanima podijelili oko 600 sadnica voćaka, a veliki interes i odaziv potvrdili su važnost ovakvih aktivnosti usmjerenih na poticanje ozelenjavanja vrtova i okućnica te očuvanje autohtonih biljnih vrsta i tradicije dubrovačkih đardina.
Sklad
Autohtone dubrovačke biljke su ljuta naranča, šipak, rogač, nespola, smokva, čičimak, maginja, oleandra... Dubrovčani jako cijene i ljekovito i aromatično bilje, pa nije rijetkost u đardinima vidjeti ruzmarin, kadulju, pelin, lovor, vrijesak i majčinu dušicu.
Jedno od pitanja u anketi Grada Dubrovnika je i ‘koje biste vrste domaćih stabala i grmlja željeli posaditi u svom đardinu ili dvorištu stambene zgrade‘, a mi smo pitali stručnjaka što preporučuje prije nego ‘na svoju ruku‘ izaberemo omiljene biljke.
- Ljudi u svojim đardinima mogu činiti što ih je volja jer je to privatna stvar, iako je dobro da sve bude u skladu s drugim zelenilom – naglasio je veteran hortikulture Mato Kortizija.
- Gubimo identitet grada Dubrovnika koji je bio specifičan u bivšoj državi, pa i na Mediteranu jer nigdje nemate ovu hortikulturu koja je rasla po principima pok. Bruna Šišića i gospođe Julke Kušt. Hortikulturni stručnjaci, kad ne znaju projektirati, stavljaju travnjak, a ništa nije skuplje od travnjaka. Sve je drugo jeftinije.
- Ako imate maslinu u vrtu, ona dozvoljava bilo kakvo bilje okolo koje nije agresivno. No, prva stvar koju trebate znati jest da ne sadite lavandu jer lavanda je ‘agresivna‘. U svojim korijenima ima neke ‘bobice‘ koje su otrovne i tko je god u njezinu susjedstvu, umire. Ruzmarin se, za razliku od lavande, može saditi uz druge biljke – rekao je Mato Kortizija.
Grad Dubrovnik provodi anketu o sadnji i očuvanju autohtonih biljnih vrsta na području Dubrovnika
- Gorka naranča je jako zahvalna, trpeća je i na jake zime. Ona je najvrijednija biljka od agruma. Dekorativna je, a od naranči možete napraviti marmeladu ili sok - dodao je.
Nju nemojte saditi
Rogač i košćela ne preporučuju se za manje vrtove zbog njihove veličine, ali maslina je idealna biljka koju se može i oblikovati prema željama vlasnika:
- Rogač prvu godinu malo sporije raste, ali kad krene, krene intenzivno. Ima veliku krošnju, a u visinu ide 5 do 6 metara. Maslina je ‘majka prirode‘. Ako joj dođete i za sto godina, ona je uvijek ‘majka‘ koja lijepo dočeka. Maslina je biljka koja trpi ogromnu sušu i ogromnu vodu – ističe naš sugovornik.
Biljka koju nije uputno saditi u đardine je smokva, a evo i zašto:
- Smokva ima otrovne žile. Gdje je smokva, tu drugih ‘stanovnika‘ nema. Jako je agresivna i sa svojim žilama ide 50 metara od kuće i okupira zemljište. Na njemu drugim biljkama nema života. A posebno su osjetljivi agrumi, jer oni sa smokvom nikako ne mogu zajedno. Smokvin korijen, osim toga, ulazi u infrastrukturu, instalacije, kanalizaciju, pa i u groblje.
- Nespolu možete posaditi gdje želite, a ona jako trpi oblikovanje i možete je formirati kako želite. Šipak je isto tako odličan, može se formirati kako hoćete. Čičimak je relativno mala biljka koju je isto lijepo imati u đardinu. Sve je u čovjeku i škarama jer vrtlar mora imati hrabro srce i oštre nožice!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....