StoryEditorOCM
ZabavaFILM TJEDNA

Burićeva priča o caru Dioklecijanu ambiciozan je projekt, ali ne doskače do spektakla

Piše Gabrijela Bijelić
2. studenog 2026. - 14:57
Slavko Sobin (Maksimilijan), Anja Šovagović Despot (Drijada) i Amar Bukvić (Dioklecijan)
Prati Dubrovački vjesnik na Googleu

Dubrovački povjesničar, arheolog, skladatelj, dokumentarist i redatelj Domagoj Božidar Burić odavno je pokazao sklonost vizualizaciji povijesnih tema. Jedna sfera njegova interesa je nacionalna prošlost (‘Hrvatski kraljevi‘, ‘Republika‘, ‘Doba uskoka‘), a druga antička ‘globalizacija‘ u doba Rimskog Carstva.

U tom segmentu se prije dvadesetak godina istaknuo znanstveno-popularnim TV serijalom ‘Ludi rimski carevi‘, žanrovskim hibridom o kvartetu psihički poremećenih vladara. Nakon Kaligule, Nerona, Komoda i Elagabala, Burić u svom igranom prvijencu poseže za još jednim carem, ovaj put bez mentalnih smetnji.

image

Amar Bukvić u ulozi cara Dioklecijana

Glavni lik filma ‘Posljednji rimski bog‘ u produkciji HRT-a je Dioklecijan, Salonitanac i vojnik ilirskih korijena čija palača danas tvori povijesnu jezgru Splita. Film o velikom reformatoru Carstva i prvom vladaru koji je doživio dobrovoljni odlazak s vlasti u mirovinu, projekt je dosad nezabilježen u domaćoj kinematografiji.

Nadahnut holivudskim povijesnim spektaklima, tematizira carev uspon na tron i samotne umirovljeničke dane, zaobilazeći tumačenje njegove političke ostavštine poput uvođenja tetrarhije, dijeceza i edikta o cijenama. Takav je pristup vjerojatno odabran zbog procjene da bi faktografija široj publici mogla biti zamorna, no u fabuli ostavlja prazninu zbog koje portret glavnog junaka ostaje nezaokružen.

Dioklecijanov apsolutizam predočen je nastupnim govorom u Senatu, uz neobičnu paralelu s ‘Igrom prijestolja‘, a njegov privatni život reduciran na carsku božansku preobrazbu. Amar Bukvić dobar je odabir za naslovnu ulogu pragmatičnog karijerista, makar mu lik povremeno pati od deklamatorskih replika.

image

Splitska premijera filma ‘Posljednji rimski bog‘
 

Milan Šaboć

Nataša Janjić Medančić kao careva supruga Priska ne plijeni samo ljepotom kostima i frizura, već postiže finu protutežu carevu karakteru. U radnju se dobro uklapaju i supružnici Šovagović Despot, Anja kao krčmarica s vizijom, a Dragan kao cinični senator veteran. Iznimnom kreacijom izdvaja se Krešimir Mikić kao uznositi vojskovođa Flavije, a i Marko Cindrić odskače kao razvratni car Karin. Slavko Sobin kao Dioklecijanov prijatelj i suvladar Maksimilijan trebao je više prostora za razradu lika, a Marinko Prga kao razočarani ratni veteran još malo začina. Zgodna je dosjetka i pojavljivanje redateljeve supruge Jasne Burić u ulozi liječnice protofeministice.

image

Nataša Janjić Medančić u HRT-ovoj produkciji ‘Posljednji rimski bog‘ HRT

Pripovijedanje kroz vremenske skokove moglo se i trebalo izbjeći, a progoni kršćana kao važno obilježje Dioklecijanove vladavine inventivnije dočarati, možda uz jači naglasak na liku solinskog biskupa mučenika svetog Dujma. ‘Terenskim‘ prikazima borbi i logorovanja nedostaje minutaže i dramskog naboja.

Unatoč početnoj skepsi, latinski kao govorni jezik protagonista nije se pokazao problematičnim. Gledatelj se brzo na njega privikne, prepoznavajući natruhe budućih romanskih jezika.

Nakon igranog filma, Dioklecijan se dogodine seli na male ekrane kao petodijelna dokumentarno-igrana serija pod nazivom ‘Prvi Splićanin‘. Taj žanr je Burićev forte, pa je za očekivati da će nam pružiti sustavniji uvid u ostavštinu cara ‘našijenca‘.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

06. studeni 2026 11:49