Cijelo djetinjstvo proveo sam s djedom i babom po vinogradima, vino je moja sudbina

Na istočnom rtu otoka Korčule leži Lumbarda, u čijim poljima već stoljećima uspijeva autohtona sorta grožđa Grk.

Raste na pjeskovitom tlu i daje suha, cijenjena vina zlatno-zelene boje, bogata i harmonična, s karakterističnim gorkastim završetkom, zbog kojeg je najvjerojatnije i dobilo ime.

Rijetko i cijenjeno hrvatsko vino ne može se nabaviti s polica raznih trgovina, već samo u ekskluzivnim restoranima i vinotekama. A kako je sve počelo, govori poznati vinar Frano Milina Bire:  

- Prvi je u Lumbardi Branimir Cebalo stavio Grk u bocu. Postojala je i jedna zadruga, ali nije imala vinariju. Nešto se Grka radilo i u Čari. Nadovezao sam se i krenuo u veće nasade, pa je Grk počeo više kolati po državi – kazuje o počecima.

- Jako sam pazio na kvalitetu, a to mi je i dan danas najvažnije. Imam preko 30.000 trsova loze. Cijela obitelj je u ovom poslu, u vinariji i pansionu, moja supruga Višnja i naša tri sina, Ivo, Josip i Mislav, te moja majka Marinka po kojoj je pansion dobio ime.

- Nadogradili smo vinariju i napravili novi podrum, od čega je 350 kvadrata pod zemljom, a nadzemno je moderna kušaona. Sve ono otprije s čime smo počeli je ostalo u funkciji, tako da je ovo danas jedno malo selo s pet kamenih kuća na 4.000 kvadrata zemljišta – govori Frano Milina Bire, te naglašava kako bez potpore obitelji ne bi od ovoga ništa bilo.

Grk je vrlo rijetka hrvatska autohtona sorta, usko vezana za područje Lumbarde na otoku Korčuli

Privatni Arhiv/

Sezona vina počinje ovaj vikend u Lazaretima: ne propustite najbolje iz hrvatskih podruma na jednom mjestu

Oznaka izvornosti

- Svi otoci imali su svoje autohtone sorte grožđa, ali Grk je baš vezan isključivo za Lumbardu. U staro doba su ljudi miješali sortni materijal između sebe pa ga je bilo nešto malo na Lopudu i u Konavlima, ali kad su došli trendovi i količine u onom sistemu, jer nije baš rodna sorta, dosta su ga odbacili. No, sad se to mijenja radi klime i nasadi Grka došli su do Zadra – ističe.

Grk Lumbarda je prije nekoliko godina dobio i zaštitu oznake izvornosti, slično kao Dingač na Pelješcu koji je bio prvi hrvatski vinogradarski položaj sa zaštićenom oznakom izvornosti.

- I moji preci bili su vinogradari. Djed je naslijedio dva imanja jer mi je baba bila jedinica. Otac mi nije bio za zadruge, pa je u vrijeme Jugoslavije otišao u Njemačku. Kad se vratio, napravio je pansion s 25 ležaja, a turistima smo nudili polupansione, doručak i večeru. Kad je došao rat i sve je stalo, meni se javila ideja da se više baziram na vino. Imanje sam počeo sređivati 1996., i 1998. godine napravio prvu kušaonu u Dalmaciji. Prvi gosti koji su bili organizirano na kušnji vina u Dalmaciji bili su u mojem podrumu – prisjeća se.

- To se dogodilo slučajno. ‘Atlas‘ je onda bila najveća turistička agencija u Dalmaciji i na Korčuli su tražili ruralni prostor u koji bi mogli dovoditi turiste. Taman sam sređivao podrum, što je došlo do njih i potpisali smo ekskluzivni ugovor. S vremenom su došle i druge agencije i drugi turisti, pa sam primao i goste s kruzera koji su dolazili na Korčulu, nekad i po 350 ljudi u jednom danu.

- No, nisam dalje razvijao tu priču nego sam ulagao u proizvodnju. Vrlo je opasno kad se jedan proizvod koristi samo u turističke svrhe, jer kad stane turizam, od tog proizvoda se ne može opstati. U cijeloj bi Dalmaciji trebalo pojačati proizvodnju, a turista neka bude koliko je, a ne obrnuto.

Bire Grk

Privatni Arhiv/

Potražnja je ogromna

Zanimljivo je da naziv sorte Grk najvjerojatnije uopće nema veze s Grcima:

- Po knjigama, postoje dva razloga zašto se zove Grk. Jedan je da su ga donijeli Grci, ali to je malo vjerojatno jer su analize pokazale da nema srodne sorte u Grčkoj – ističe Milina. Ovo vino je izrazito gorkasto, nije voćno kao što su to vina danas. Grk je uvijek imao izrazitu grkoću pa je zato tako i nazvan – uvjeren je čovjek kojemu je ovo vino usmjerilo poslovni put cijele obitelji.

- Potražnja za Grkom je ogromna. Od prvog dana nikome nisam ponudio bocu vina, jer koliko god sam ga napravio, uvijek ga je falilo. I tako do danas. Grk se može popiti samo u top restoranima jer smo se tako profilirali. Nema ga nigdje na polici, samo u restoranima i nekim ekskluzivnim vinotekama.

Vinarija Bire, ipak, proizvodi i plavac:

- Plavac mali se oduvijek ovdje sadio, da oprašuje Grk i da bismo imali crno vino. Lumbarda ima pjeskovito polje, s najpoznatijim vinogorjem Grka. Nasadio sam 11.000 loza na južnoj strani na terasama, a imam još tri polja na crvenici. Imam Grk iz polja, iz pijeska i iz crvenice. Grk Defora je perjanica kuće, koji je 2021. godine, berba 2018., dobio platinu u Londonu. To je najveće odličje koje je Grk dobio u povijesti. I Zuretov Pošip je te godine dobio platinu, pa su to dvije jedine platine koje su ikad došle u Dalmaciju – podsjeća naš sugovornik, čiji je životni put bio planiran u drugom smjeru. Završio je u Zagrebu, naime, školu za elektroničara i trebao je studirati računarstvo, ali ga je rodni kraj usmjerio prema sasvim drugačijem zanimanju. I sreća da jest, jer gdje bi se čovjek danas okusio ovakvog Grka?

- Vukla me loza. Cijelo djetinjstvo sam proveo s djedom i babom na mazgi po vinogradima. To je uvijek bilo u meni. Sve što sam zaradio od turizma, investirao sam u vinariju. Htio sam spojiti turizam i ruralni prostor – sjeća se Frano, a u tome je itekako uspio.

Imanje Frana Miline Bire u Lumbardi

Privatni Arhiv/

FESTIVAL VINA I DELICIJA DUBROVNIK 2026.

Sudbina Grka

Milina je, inače, najčešće prezime u Lumbardi.

- To je staro, autohtono prezime i svi koji ga nose vezani su samo za Lumbardu. Našeg prezimena ima i na jugu Italije. Vjerojatno je dio naše obitelji za vrijeme Venecije otišao ‘preko bare‘.

Nadimku Bire ne zna porijeklo.

- Nadimak nosimo par stotina godina. Sve familije Milina su dobile svoj nadimak radi prepoznavanja. Inače me zovu Franko, iako sam službeno Frano Milina. Ima nas sedmorica ili osmorica s tim imenom i prezimenom, pa se, kao i svugdje po malim mjestima, raspoznajemo nadimcima.

- Ne znam značenje našeg nadimka, jednostavno se isfiltrirao u našoj familiji. Dobro mi je došao za brendiranje Grka, koji nosi naziv Bire.

Sudbina Grka kao autohtone loze nije ostala samo u rukama starijih.

- Branko Cebalo je počeo prvi, pa sam se ja nadovezao, a kasnije je i Bartul Batistić Zure napravio nasad na južnoj strani u Lumbardi. Nas trojica smo zainteresirali mlade da se uključe u ovu djelatnost. Mladi su manje sentimentalni, ali su se zainteresirali i osnovali smo udrugu vinara i vinogradara Grk Lumbarda koja broji 12, 13 vinara.

- Nekad sam bio prvi u Dalmaciji, a sad u Lumbardi već ima 10-12 kušaona. Ljudi ovdje većinom imaju manje nasade i idu na prodaju na kuću, što ima svoje dobre i loše strane. Dok je turizma, to je dobro, ali ako stane turizam, s tom malom količinom se ne može opstati. Bez proizvodnje i ulaganja, i bez da se cijelo društvo više okrene proizvodnji, nećemo imati budućnost – njegova je poruka na kraju.