Dubrovačka nutricionistkinja o lažnim dijetama: ‘Ljudi vjeruju u priče o brzom mršavljenju i detoksikaciji, a to je opasna i skupa pogreška‘

O političkim, sportskim i estradnim fake news zna se gotovo sve, ali su ‘prehrambene‘ dezinformacije još u sferi nepoznatog, makar su za zdravlje i stanje organizma puno ozbiljnije od svih gore navedenih.

Provjeru činjenica i otkrivanje dezinformacija o hrani glavni je cilj projekta ‘Food Facts‘, koji s partnerima provodi osječki Prehrambeno-tehnološki fakultet (PTF), trenutačno jedina hrvatska platforma za provjeru informacija o hrani. Pokazalo se kako je barem 30 posto lažnih informacija koje cirkuliraju javnim prostorom vezano upravo uz hranu, a kao najveći širitelji neistina pokazali su se influenceri i samozvani stručnjaci za prehranu čije savjete, nažalost, mnogi slijede bez provjere.

Egzotično voće često se ‘prodaje‘ pod ljekovito i pogodno za vitku liniju

Darko Tomas/Cropix

Kolika je opasnost o lažnih informacija o prehrani, objasnila nam je Marija Vezilić, dipl. ing. nutricionistkinja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije:

- Područje hrane i prehrane predstavlja idealno tlo za širenje mitova i pseudonauke. U virtualnom svijetu, svatko može plasirati tvrdnju koja „zvuči pametno“, a ako je dovoljno dramatična i obećava čuda bit će zapaženija. Vijest postaje atraktivnija ako je prihvate i promoviraju javnosti poznate osobe. Njihov govor i privlačan izgled uz neku osobnu priču, na žalost imaju veći doseg od stručnjaka i znanstvenih činjenica.

Koje su namirnice posebno atraktivne za „lažiranje“, zašto ljudi nasjedaju na njih?

Određene namirnice sadrže tvari koje mogu djelovati povoljno po zdravlje, ali se tad ta činjenica u medijima i u virtualnom svijetu toliko promovira da djeluje kao da je „lijek za sve“. Ako se radi o nekoj egzotičnoj namirnici, opet postaje atraktivnije, zanimljivije i moćnije. Na primjer to su: avokado, chia sjemenke, kokosovo ulje, himalajska sol, kurkuma, đumbir, grčki jogurt, bezglutenske namirnice. Neke od njih prirodno sadrže bioaktivne spojeve i nutritivno su vrijedne, ali nisu čudotvorne namirnice. Mogu se koristiti kao dio raznolike i uravnotežene prehrane, ali ne kao „neizostavne kod mršavljenja“ i „detoksikacije“. Također, ne trebamo ih jesti uz svaki obrok/svaki dan smatrajući da samo tako možemo postići pozitivni utjecaj na zdravlje i na mršavljenje.

Zašto ljudi nasjedaju na dezinformacije?

Zato što žele brza rješenja. Istina je komplicirana, prava rješenja su dugotrajna i zahtijevaju promjenu stila života, a to ljudima ne odgovara. Ne provjeravaju izvore informacija, više vjeruju nestručnom influenceru nego stručnoj osobi. Na žalost neki su i izgubili povjerenje prema institucijama, znanosti i radije se okreću alternativnim rješenjima.

Influenceri su najveći širitelji dezinformacija o zdravoj (pre)hrani

/Shutterstock

Kolika je opasnost od navodno spasonosnih dijeti koje najčešće promoviraju influenceri? Postoji li uopće način za prevenciju takvih dezinformacija?

Vrlo velika je opasnost po zdravlje iz nekoliko razloga: Ekstremne dijete mogu dovesti do hormonalnih poremećaja, gubitka mišićne mase, nutritivnih deficita. Posebno je opasno za djecu, mlade, trudnice i kronične bolesnike. Može doći i do poremećaja hranjenja, razvoja ortoreksije i anoreksije. Financijski opterećuje osobu koja primjenjuje te načine prehrane, kupuju se skupe namirnice, razni suplementi, napitci i sl. Yo-yo efekt nakon restriktivnih dijeta. Tijelo se prilagođava gladovanju tako što usporava metabolizam. Kad se prehrana vrati na staro, tijelo brže nakuplja masno tkivo, a usporeni metabolizam otežava održavanje novostečene težine.

Yo-yo efekt ekstremnih dijeta može biti poguban za zdravlje

/Shutterstock

Kako spriječiti negativne posljedice dezinformacija?

Zdravstvena pismenost je najvažniji alat. Educirati ljude da pronađu, razumiju, procijene i primijene zdravstvene informacije kako bi donijeli ispravne odluke o svom zdravlju. Ako netko tvrdi da određena dijeta/hrana/nutrijent „liječi sve“, djeluje „bez dodatnog napora“, jamči „brzi gubitak kilograma“, „nema nuspojava“, gotovo sigurno je laž. Donijeti zakonske propise o oglašavanju i promoviranju te širenju „lažnih“ zdravstvenih tvrdnji. Zaštititi struku, kažnjavati „nadriliječništvo“, uključiti stručnjake u medije, provjeravati činjenice prije plasiranja atraktivnih vijesti u medijima.